Ćosić povodom 26 godina od egzodusa sarajevskih Srba: Odlaskom iz Sarajeva dali trajni zalog stvaranju Srpske
15.03.2022. | 21:20Srbi su izlaskom iz Sarajeva 1995. godina dali trajni zalog stvaranju Republike Srpske, poručio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić na akademiji u okviru obilježavanja 26 godina od egzodusa sarajevskih Srba.
“Ono što je odbranjeno prepušteno je drugima i tada je stavljen zalog opstanka Republike Srpske. Velika je dilema, da su Srbi u ovom broju ostali u Sarajevu, kako bi danas mnogi prostori Republike Srpske izgledali”, rekao je Ćosić.
On je napomenuo da je egzodus sarajevskih Srba treći po brojnosti, nakon egzodusa iz Hrvatske i sa Kosova i Metohije.
Ćosić je upitao kako danas izgledaju sredine u kojima žive Srbi iz Sarajeva, jednim dijelom u Istočnom Sarajevu, a kako izgledaju sredine koje su napuštene.
“Na šta danas liče Vogošća, Ilijaš, Hadžići, Grbavica, Rajlovac, Reljevo i sve one sredine u kojima su Srbi bili dominantni i koje su godinama stvarali? Liče na neke malo izmijenjene kasabice, dominantno izgrađene tuđim kapitalom i sa izgrađenim vjerskim objektima”, rekao je Ćosić.
Ćosić je napomenuo da Istočno Sarajevo, ali i druge opštine Srpske u kojima su sarajevski Srbi iskazali stvaralički potencijal, pokazuje koliko su ti ljudi, koji su 1995. godine napustili Sarajevo, uspjeli da se materijalno i duhovno uzdignu, te istakao da je ogromna razlika između Sarajeva danas i nekad
“Ogromna je razlika između Sarajeva koje je imalo 157.000 Srba i danas, kada ih je manje od 5.000, kao i Istočnog Sarajeva, koje je nekad imalo oko 10.000 ljudi, a danas ima 60.000 i predstavlja mjesto i centar okupljanja. Kao Srbi tada, tako danas Istočno Sarajevo predstavlja značajan faktor opstanka Republike Srpske”, ukazao je Ćosić.
Savjetnik srpskog člana Predjsedništva BiH Boško Tomić rekao je da samo prisjećanje na doba egzodusa sarajevskih Srba i danas izaziva stres, a da je njemu najteže bilo da gleda kada su ljudi, osim svoje pokretne imovine, nosili i posmrtne ostatke najmilijih.
“Srbi koji su ostali na ovim prostorima s punim pravom su računali na zemlju oslobođenu i u njihovom vlasništvu – njihova đedovina – da će ostati. Nažalost, svjetski moćnici su odlučili da bude drugačije”, rekao je Tomić.
Predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Branko Koroman upitao je kako se drugačije može nazvati nego žrtva, a ne agresor, kada neki grad izgubi 100.000 stanovnika, pogine 7.000 ljudi i 121 dijete, a nestane 221 lice.
On je naglasio da je srpski narod u Sarajevu dva puta stradao, prvi put tokom odbrambeno-otadžbinskog rata, kada je branio svoja ognjišta, porodice i pravo na život, a drugi put poslije Dejtona kada je morao da napusti sve što je odbranio.
On je podsjetio da je 1995. godine 120.000 Srba, noseći posmrtne ostatke svojih najmilijih stradalih u odbrambeno-otadžbinskom ratu, krenulo u neizvijesnost.
“Na Sokocu je sahranjeno oko 1.000 posmrtnih ostataka, ali i u drugim opštinama širom istočnog dijela Republike Srpske. Obaveza svih nas je da ne zaboravljamo i svake godine podsjećamo na činjenice da demantujemo teze o srpskog narodu kao agresoru”, rekao je Koroman.
Koroman je podsjetio da je obilježavanje 26 godina od egzodusa sarajevskih Srba organizovao grad Istočno Sarajevo i Kulturni centar Istočno Novo Srajevo.
Osim akademije, organizovana je i izložba fotografija egzodusa Srba iz Sarajeva.
Egzodus Srba iz Sarajeva predstavlja niz događaja koji su uslijedili nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kada je pet opština Srpskog Sarajeva, u cijelosti pripalo Federaciji BiH (FBiH), dok je drugih pet podijeljeno između Republike Srpske i FBiH, gdje su Srbi uglavnom dobili periferna, nenaseljena i ruralna područja.
Srpski borci su tokom rata zaustavili 35 ofanziva muslimansko-hrvatske vojske, odbranili domove, a onda su Ilijaš, Grbavica, Ilidža, Rajlovac, Hadžići, Mrkovići, Nahorevo i druga naselja u Dejtonu pripala FBiH.
Sarajevski Srbi su sa sobom ponijeli samo najneophodnije stvari, a mnogi su se odlučili da premjeste posmrtne ostatke članova porodice.
Na Sokocu je osnovano Srpsko vojničko spomen-groblje Mali Zejtinlik, na koje su preneseni posmrtni ostaci oko 1.000 boraca Vojske Republike Srpske.
