Ćosić podvukao: Sarajevsko-romanijska regija podnijela je jednu od najvećih žrtava FOTO

16.06.2026. | 13:35

Sarajevsko-romanijska regija podnijela je jednu od najvećih žrtava u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, a 4.210 imena poginulih boraca uklesanih u zidove Manastira Svetog Georgija na Ravnoj Romaniji svjedoče da je na ovom prostoru i stvorena i odbranjena Republika Srpska, poručio je danas gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.

Nakon parastosa poginulim borcima u Manastiru Svetog Georgija Pobjedonosca na Ravnoj Romaniji, povodom obilježavanja Dana odbrane Srba u Sarajevsko-romanijskoj regiji od 1992. do 1995. godine, Ćosić je istakao da bi se, imajući u vidu broj stradalih pripadnika Vojske Republike Srpske i brojne neprijateljske ofanzive, svaki dan na ovom području mogao obilježavati kao dan odbrane.

“Ako se pogleda 4.210 imena urezanih na svodovima ove crkve i broj dana rata – možemo reći da su svakog dana stradala po četiri pripadnika Vojske Republike Srpske sa ovog područja. Istovremeno, svaki peti pripadnik Vojske Republike Srpske bio je sa ovog područja”, napomenuo je Ćosić.

Prema njegovim riječima, ti podaci potvrđuju istorijsku činjenicu da je prostor tadašnjeg Srpskog Sarajeva mjesto na kojem je stvorena Republika Srpska.

“Republika Srpska svoje postojanje počela je u Sarajevu 9. januara 1992. godine, ali je branjena, odbranjena i stvorena na ovim prostorima”, naglasio je Ćosić.

On je podsjetio na ofanzive koje su vođene tokom rata, navodeći da su snage takozvane Armije BiH i 1992. i 1995. godine pokušale da vojnim putem preuzmu područja pod kontrolom Vojske Republike Srpske, ali u tome nisu uspjele.

“Kao što nisu uspjeli 1992, nisu ni 1995. godine, kada su imali i podršku međunarodnih NATO snaga. Svi njihovi napadi su odbijeni, a to je na kraju dovelo do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma”, rekao je Ćosić.

Ćosić je ukazao da je srpski narod nakon rata morao da napusti dio teritorija koje je odbranio u ratnim godinama, što je, kako je naveo, dodatno uvećalo žrtvu poginulih boraca i stradanje njihovih porodica.

“Ono što smo u ratu odbranili, ovaj narod je u miru izgubio. Zbog toga je žrtva još veća jer je donijela novo stradanje i nove rane porodicama koje su morale da prenose posmrtne ostatke svojih najmilijih”, istakao je Ćosić.

On je naglasio da je okupljanje naroda u porti Manastira na Ravnoj Romaniji dokaz da su sjećanje i poštovanje prema poginulim borcima i dalje snažno prisutni.

“Kada je riječ o Republici Srpskoj, njenom nastanku, trajanju i budućnosti, ne smijemo biti podijeljeni. Ona nam je potvrđena Dejtonom, ali prije svega krvlju ljudi koji su je stvarali”, poručio je Ćosić.

Ćosić je ukazao da svi građani Republike Srpske, a posebno nosioci javnih funkcija, imaju obavezu da čuvaju sjećanje na žrtvu poginulih boraca i njihov doprinos stvaranju Srpske.

Sarajevsko-romanijski korpus formiran je 22. maja 1992. godine prema nalogu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, a sjedište mu je bilo u Lukavici.

Srpski vojnici iz ovog korpusa odbili su 35 ofanziva koje su jedinice takozvane Armije BiH izvele prema položajima Sarajevsko-romanijskog korpusa u želji da izađu na Drinu.

Na Vojničkom groblju Novi Zejtinlik na Sokocu sahranjeno je 949 poginulih boraca Sarajevsko-romanijskog korpusa.