Budimir: Dejtonska BiH više ne postoji ni pravno ni faktički

18.03.2026. | 23:02

Dejtonska BiH ni pravno ni faktički više ne postoji, a sve veća međunarodna kriza ima potencijal da se reflektuje na unutrašnje odnose, dodatno produbljujući postojeće podjele, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir.

Budimir je napomenuo da se u Sarajevu svi pozivaju na Dejton kada im je to potrebno.

On smatra da je problem što su Bošnjaci u institucijama na nivou BiH stvorili političku kulturu dominacije, što je jako opasno.

“Do čega to dovodi? Do toga kad Sena Uzunović više ne poštuje ništa i jasno je da je pravosuđe potpuno u funkciji određene politike. Najtužnije je što u tome učestvuje jedan broj Hrvata i Srba, misleći da se to njih neće ticati u jednom trenutku”, rekao je Budimir za RTRS.

On je naveo da prijetnju u BiH stvara pokušaj da se obezglavi jedan narod, pojasnivši da su predsjedniku Republike Srpske oduzeli mandat van Ustava, osudili ga, a riječ je o najjačoj političkoj ličnosti na Balkanu, što je definitivno Milorad Dodik.

Budimir smatra da BiH može da funkcioniše isključivo kroz dogovor domaćih političkih aktera, ali da upravo u tom segmentu leži jedan od ključnih problema savremenog političkog života u zemlji.

On je rekao da se tokom proteklih decenija razvila specifična politička kultura koja se često opisuje kao kultura protektorata, u kojoj značajnu ulogu imaju međunarodni faktori, ali i domaće političke elite oblikovane u specifičnim istorijskim okolnostima.

“Jedna od teza koja se često pojavljuje u javnom prostoru jeste ideja o pokušaju stvaranja `sintetičke nacije` i `sintetičke države`. Takav pristup podrazumijeva potiskivanje istorijskog kontinuiteta i identiteta konstitutivnih naroda, Srba, Hrvata, ali i Bošnjaka, uz nastojanje da se oblikuje novi, jedinstveni identitet zasnovan na građanskom principu”, naveo je Budimir.

Prema njegovim riječima, posebno osjetljivo pitanje odnosi se na tumačenje i primjenu Dejtonskog sporazuma, dodavši da se Sarajevo na njega poziva kada mu to odgovara.

KLJUČNI FOKUS NA MODERNIZACIJI POLICIJE U SVIM SEGMENTIMA

Ključni fokus Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske je na modernizaciji u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, opreme policijskih službenika i obnovi tehničke infrastrukture, izjavio je ministar Željko Budimir.

Budimir je naveo da je u planu da bude nabavljeno oko 400 vozila različitih tipova, uključujući patrolna vozila, kombije i kamione.

“Nećemo nabavljati borbena vozila ali će policija dobiti svu potrebnu opremu za efikasno obavljanje svojih dužnosti, uključujući i kvad vozila”, rekao je Budimir.

On je dodao da je poseban akcenat stavljen na savremeno naoružanje i opremu, kao i na intenzivniju upotrebu dronova.

“Paralelno s tim, kontinuirano se sprovodi obuka policijskih službenika. Ministarstvo raspolaže razvijenim sistemom obrazovanja koji je integrisan unutar same institucije, što predstavlja specifičnost u odnosu na druge policijske agencije u BiH”, istakao je Budimir.

Podsjetio je da je tokom prošle godine primljeno oko 560 novih pripadnika, 170 iz srednje škole unutrašnjih poslova i 366 sa Policijske akademije, a da je u toku konkurs za Policijsku akademiju.

“Prijavljeno je oko 2.000 kandidata na svega 160 mjesta, što je pokazatelj visokog povjerenja građana u policiju kao instituciju”, ocijenio je Budimir i dodao da u MUP-u trenutno radi oko 7.233 pripadnika.

U planu je, istakao je ministar, formiranje pomoćnog sastava policije, pojasnivši da on ne podrazumijeva militarizaciju, već angažovanje ljudi sa specifičnim znanjima i vještinama.

Kako je naveo, riječ je o osobama koje imaju iskustva u oblastima poput gorske službe spasavanja, spasavanja na vodi ili djelovanja u urbanim sredinama tokom prirodnih katastrofa.

“NJihova uloga bila bi posebno značajna u situacijama poput potrage za nestalim licima, koje često zahtijevaju angažovanje velikog broja ljudi, kao i korištenje helikoptera i dronova za pretragu terena”, precizirao je Budimir.

Budmir je napomenuo da policija Republike Srpske djeluje profesionalno i multietnički, te da su u njenim redovima rade i Bošnjaci i Hrvati, uključujući i rukovodeće pozicije.

Govoreći o kriminalitetu, Budimir je rekao da je prošle godine smanjen za sedam odsto, da je rasvijetljenost krivičnih djela u slučaju nepoznatih počinilaca oko 84 odsto, a kada se radi o poznatim počiniocima skoro 96 odsto.

Naglasio je da Policija Republike Srpske vodi stalnu borbu protiv organizovanog kriminala, trgovine narkoticima i ljudima.

Ukazao je da je, kada je riječ o međunarodnoj saradnji, prošle godine realizovano 36 velikih operativnih akcija u saradnji sa Evropolom, Interpolom i drugim agencijama, a da je saradnja sa Srbijom i drugim zemljama regiona konstantna i od velikog značaja, posebno u kontekstu migrantske krize.

MEĐUNARODNI ODNOSI U FAZI DUBOKE NESTABILNOSTI

Savremeni međunarodni odnosi ulaze u fazu duboke nestabilnosti, a posljednja dešavanja na Bliskom istoku pokazuju da se očekivanja o brzim i odlučujućim vojnim ishodima sve češće pokazuju kao pogrešna, ocijenio je profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Željko Budimir.

Budimir je rekao da ova situacija podsjeća na ranu fazu ruske vojne intervencije u Ukrajini, kada se očekivalo da će brz prodor oklopno-mehanizovanih snaga, uz ostvarivanje vazdušne nadmoći, dovesti do brzog pada vlasti u Kijevu.

On je dodao da se to nije ostvarilo što ukazuje na sve veći jaz između vojnih očekivanja i realnosti na terenu.

Budimir je za RTRS naveo da se sličan obrazac sada može uočiti i u kontekstu Irana koji je pokazao da raspolaže ozbiljnim kapacitetima, prije svega u domenu raketnih sistema i bespilotnih letelica.

Prema njegovim riječima, jedan od najvažnijih elemenata iranske strateške pozicije jeste mogućnost kontrole Ormuškog moreuza, jednog od ključnih svjetskih energetskih koridora čije bi potencijalno zatvaranje imalo dalekosežne posljedice po globalnu energetsku bezbjednost.

Ocijenio je da se Rusija u ovoj situaciji ponovo nameće kao jedan od rijetkih aktera sposobnih da relativno brzo poveća isporuke, navodeći da je Moskva, iako formalno izolovana od zapadnih tržišta, ojačala izvoz ka Aziji čime je ublažila efekte sankcija.

Budimir smatra da sve što se danas dešava ukazuje na to da se međunarodni sistem nalazi u tranziciji, da poredak zasnovan na unipolarnosti postepeno slabi, a da novi, stabilan sistem još nije uspostavljen.

Ukazao je i da se odnosi između i Evrope ponovo nalaze na testu, te da je u centru pažnje uloga NATO-a i politička dinamika između američkog predsjednika Donalda Trampa i evropskih institucija.

On je naveo da je Tramp više puta dovodio u pitanje tradicionalni model transatlantske saradnje, da je otvoreno kritikovao Brisel i birokratske strukture EU, a da je posebno insistirao na tome da evropske članice NATO-a povećaju izdvajanja za odbranu, što je izazvalo napetosti.

Budimir je napomenuo da evropske političke elite često gledaju na Trampovu politiku kao na destabilizujući faktor za liberalni međunarodni poredak dok Trampovi saveznici tvrde da je njegov pristup realističniji i prilagođen savremenim izazovima.

“U tom kontekstu, NATO se nalazi pred ključnim pitanjem: da li će ostati primarno evroatlantski savez fokusiran na Evropu, ili će se transformisati u širu bezbjednosnu platformu koja odgovara globalnim izazovima 21. vijeka”, smatra Budimir.