Broj Hrvata koji ga podržavaju je minoran: Komšića izabralo 130.000 Bošnjaka

Bošnjaci su opet, po četvrti put, uspjeli da već isprobanom matricom i sa više od 130.000 “dodatnih” glasova izaberu hrvatskog člana Predsjedništva BiH, te će tako lider Demokratskog fronta Željko Komšić i u naredne četiri godine obavljati dosadašnju dužnost.
Prema još uvijek preliminarnim rezultatima opštih izbora u BiH, Komšić je u trci za ovu poziciju zasad osvojio više od 198.000 glasova, tridesetak hiljada više od kandidata hrvatskog bloka Borjane Krišto iz HDZ-a. Ovaj rezultat će vjerovatno biti i veći u korist Komšića kada se podvuče konačna crta, te treba očekivati da on bude približan onom iz 2018. godine, kada je osvojio oko 220.000 glasova.Primjera radi, predstavnici Hrvata u ove dvije izborne godine Dragan Čović i Borjana Krišto dobili su 154.000, odnosno 164.000 glasova, i reklo bi se da je ovo “maksimum”, ali i da Hrvati, kako stvari stoje, ni sa, recimo, 200.000 glasova ne bi mogli da budu sigurni da će konačno razbiti ovu uhodanu matricu i da sami izaberu svog kandidata.

Komšić je 2006. godine kritikovao lidera Stranke za BiH Harisa Silajdžića što njegova partija tada nije otvorenije podržala njegov izbor na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Iako je i tada izabran, bi­o je to rezultat prije svega rasipanja hrvatskih glasova na više kandidata. Očigledno se od tada mnogo toga promijenilo te je napravljena matrica glasanja koja i danas funkcioniše, koja direktno i negativno utiče na konstitutivnost naroda BiH.

Ako se analiziraju dosadašnji podaci i “trendovi”, može se zaključiti da će Komšić na kraju dobiti čak 130.000 glasova više nego njegova partija za Parlament FBiH, jer će DF u konačnici najvjerovatnije imati oko 90.000 glasova. Upravo ova razlika, ali i činjenica da je broj Hrvata koji podržavaju Komšića minoran, ukazuju da je lider DF-a, u stvari, godinama zajednički kandidat bošnjačkih partija.

Ono što odmah upada u oči jeste ogroman disparitet u glasovima koje su dobili Komšić i njegova partija. Ulazeći u dublju analizu, odmah na prvu je vidljivo da je on došao do velikog broja glasova upravo u gradovima i opštinama u kojima gotovo da i nema Hrvata ili su prisutni u zanemarljivom broju, na šta godinama unazad upozoravaju predstavnici hrvatskih partija.

U nekim sredinama poput Lukavca, Gračanice, Tešnja, Srebrenika ili Ključa on je čak imao više glasova i od lidera SDA Bakira Izetbegovića.  Interesantna situacija je i u Mostaru, “podijeljenom gradu”, u kojem je dobio podršku od 20 odsto, veću i od pobjednika Denisa Bećirovića i Izetbegovića, dok je DF zabilježio skromnih  sedam odsto podrške.

Ogroman broj glasova Komšić je dobio i u Unsko-sanskom kantonu pa je tako u Cazinu dobio podršku 23 odsto građana, a njegova partija tek oko devet. U Bihaću slično, odnos 33:13 odsto. Baš kao i u Bosanskoj Krupi i Bužimu. Komšić je veliki broj glasova dobio i u Gradačcu (26 odsto), Sanskom Mostu (26,39), Tešnju (25), Maglaju (26), Gračanici (26), Teočaku (23,9), Ključu (29,7), Zavidovićima (27), Kalesiji (21), Olovu (26,2), Živinicama (25,4), Goraždu (36,9), Donjem Vakufu (26)…. U svim ovim izbornim jedinicama Komšićeva partija ostvarila je izborne rezultate za deset do 15 odsto manje od njega.

Poređenja radi, Komšić je u zapadnoj Hercegovini dobio (prema dosadašnjim podacima) tek nešto više od 180 glasova. Tako je, primjera radi, u Ljubuškom dobio 66, Širokom Brijegu 50, Grudama 47, Posušju 18, Ravnom osam, prenosi Glas Srpske.

Ostavite komentar: