Bogunić najavio: Uskoro tužilac za saradnju sa Agencijom EU za saradnju u krivičnom pravosuđu

13.01.2026. | 09:26

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH /VSTS/ Sanin Bogunić izjavio je Srni da bi BiH uskoro trebala dobiti tužioca za vezu sa Agencijom EU za saradnju u krivičnom pravosuđu /EURODŽAST/ što će imati poseban značaj za efikasnije procesuiranje krivičnih djela organizovanog kriminala.

Bogunić je ukazao da će BiH tako dobiti svoju tačku operativne, pravne i strateške saradnje u predmetima koji prelaze granice jedne zemlje jer organizovani kriminal ima upravo takav karakter.

On je naveo da su, nakon dužeg vremena, stvoreni uslovi i za primjenu Sporazuma između EURODŽAST-a i nadležnih organa BiH za pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima iz 2024. godine, te da je taj proces u toku i da ga vodi Ministarstvo pravde u Savjetu ministara.

Na pitanje da li je BiH učinila dovoljno kada je riječ o podizanju optužnica i rješavanju krivičnih djela organizovanog kriminala, Bogunić ukazuje da je važno posmatrati širi kontekst, ali i konkretne pokazatelje koje smatra kao “vrlo zadovoljavajuće”.

“Od 2021. do 2025. godine tužilaštva u BiH su riješila ukupno 575 predmeta organizovanog kriminala, uključujući 59 predmeta organizovanog kriminala visokog nivoa. U istom periodu podignuta je 161 optužnica, od čega 40 u predmetima organizovanog kriminala visokog nivoa. Ovi podaci ukazuju na kontinuitet rada i stabilan institucionalni odgovor na najteže oblike kriminaliteta. Možemo reći da su vrlo zadovoljavajući”, ocijenio je Bogunić.

On je rekao da je posebno važno naglasiti da određeni broj predmeta u ovom periodu proizlazi iz dokaza dobijenih putem dešifrovanih komunikacija sa platformi kao što su “Skaj” i “Anom”, što je značajno promijenilo način na koji se vode istrage organizovanog kriminala.

“Ovakvi predmeti su izuzetno složeni, jer podrazumijevaju analizu velike količine digitalnih dokaza, međunarodnu pravnu pomoć i usklađivanje sa standardima zaštite ljudskih prava. Uprkos tim izazovima, tužilaštva su uspjela da dio ovih predmeta dovedu do faze optuženja i okončanja postupaka”, istakao je Bogunić.

Bogunić je naveo da VSTS BiH i tužilaštva u BiH već duže kontinuirano rade na procesu unaprijeđena saradnja između tužilaštava i policijskih agencija, kako na nivou BiH, tako i na entitetskom i kantonalnom.

“Zajednički istražni timovi, ranije uključivanje tužilaca u istrage i unaprijeđena razmjena informacija doprinijeli su efikasnijem procesuiranju složenih predmeta organizovanog kriminala”, kaže Bogunić.

On napominje da je poseban fokus stavljen na stručno usavršavanje tužilaca, naročito u oblastima finansijskih istraga, digitalnih dokaza, kriptovanih komunikacija i međunarodne pravne saradnje.

“U okviru tužilaštava razvija se i specijalizacija tužilaca za predmete korupcije i organizovanog kriminala što omogućava kontinuitet, ujednačenu praksu i kvalitetnije vođenje postupaka”, pojasnio je Bogunić.

OPTUŽENI I OSUĐENI ČESTO BJEŽE

Kada je riječ o procesuiranju predmeta ratnih zločina, Bogunić navodi da brojni predmeti još nisu riješeni, te da je jedan od problema što se znatan broj optuženih i osuđenih nalazi van granica BiH.

“Jedna od prepreka u radu na najsloženijim predmetima kategorije jedan jeste i činjenica da se značajan broj osumnjičenih i optuženih lica nalaze u susjednim zemljama ili šire, pa će, bez unapređenja regionalne saradnje, proces biti usporen bez obzira na kapacitete unutar BiH”, ocijenio je Bogunić.

Na pitanje kakva je saradnja sa drugim zemljama kada je riječ o rješavanju i predmeta ratnih zločina, organizovanog kriminala i drugih oblika krivičnih djela, Bogunić je odgovorio da statistički posmatrano, zaključno sa septembrom 2025. godine 49 odsto od ukupnog broja neriješenih predmeta ratnih zločina u svim tužilaštvima u BiH čine predmeti neriješeni usljed nedostupnosti osumnjičenog.

“Funkcionisanje mehanizma regionalne saradnje u predmetima ratnih zločina sa procesnom smetnjom nedostupnosti osumnjičenog ili optuženog lica i dalje ne udovoljava pretpostavkama blagovremenog privođenja pravdi svih počinilaca i ne daje rezultate koji su srazmjerni broju preostalih predmeta. Predmetna problematika je dvojaka i obuhvata međunarodnu i domaću dimenziju”, naveo je Bogunić.

On je rekao da VSTS BiH smatra da sve nadležne institucije zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, međunarodne organizacije, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, treba da preduzmu sve neophodne mjere kako bi se mehanizmi regionalne saradnje u procesuiranju predmeta ratnih zločina u potpunosti iskoristili i dodatno unaprijedili.

Na pitanje šta bi trebalo preduzeti da se spriječi da lica koja su osuđena ili optužene bježeći van granica BiH izbjegavaju pravdu, Bogunić kaže da krivičnoprocesno zakonodavstvo u BiH ne poznaje institut suđenja u odsustvu, odnosno da zakon izričito zabranjuje suđenje bez prisustva optuženog na glavnom pretresu.

“Navedena zakonska rješenja, nažalost, često omogućavaju optuženim licima za razna krivična djela, koja imaju i državljanstva drugih zemalja /većinom susjednih/ da bježeći van granica BiH, makar privremeno ne budu dovedeni pred lice pravde, uprkos postojećim sporazumima o izručenju optuženih i osuđenih državljana koje je BiH potpisala sa susjednim zemljama”, ocijenio je Bogunić.

Kada se govori o fikasnosti procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina, Bogunić ukazuje da je riječ “o složenom procesu koji uključuje saradnju različitih institucija, kako u zemlji tako i na međunarodnom nivou”.

Bogunić kaže da ima utisak da se sve što je loše u postkonfliktnom društvu, želi prebaciti na pravosuđe koje, kako navodi, “ni u dosta uređenijim društvima, ne može riješiti sve probleme”.

DISCIPLNISKI POSTUPCI PROTIV ŠEST LICA IZ PRAVOSUĐA JER NISU DOSTAVILI PODATKE O IMOVINI

Na pitanje koliko nosilaca pravosudnih funkcija nije dostavilo podatke o imovini i da li su pokrenuti postupci protiv njih, Bogunić je odgovorio da na dan 30. decembra 2025. godine, izvještaj nije dostavilo devet aktivnih nosilaca pravosudnih funkcija, od kojih je protiv šest pokrenut disciplinski postupak zbog disciplinskog prekršaja, prema Zakonu o VSTS-u BiH.

On je naveo da to nije učinilo ni 62 obveznika čiji je mandat završen protiv kojih će biti pokrenuti prekršajni postupci pred nadležnim sudovima. “Priprema pojedinačnih zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka je u toku”, dodao je Bogunić.

Bogunić je ocijenio da je za bolje rezultate rada sudova potrebno izvršiti izmjene i dopune procesnog zakonodavstva na što je VSTS BiH ukazivao izvršnoj i zakonodavnoj vlasti upućivanjem inicijativa kao što su za izmjene i dopune zakona o izvršnom postupku, zakona o parničnom postupku, sa posebnim naglaskom na žalbeni postupak.

“Potrebno je da izvršna vlast obezbijedi dostatna finansijska sredstva za rad sudova kako bi se započete reforme učinile održivim. Sa aspekta tužilačkog sistema, reforma pravosuđa u BiH donijela je značajne promjene, s posebnim fokusom na povećanje nezavisnosti i odgovornosti tužilaca. Implementacija mehanizama za zaštitu tužilaca od političkog uticaja predstavljala je ključni korak ka jačanju njihove autonomije, uz istovremeno povećanje odgovornosti prema javnosti”, napomenuo je Bogunić.