Bivši Trampov saradnik: Nema promjene politike prema Dodiku

06.11.2026. | 16:26 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Džon Bolton, bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD, koji je služio u prvom mandatu Donalda Trampa, u intervjuu za Fenu izjavio je da ne očekuje velike promjene američke politike prema BiH.

Bolton je napustio poziciju Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost zbog neslaganja s njegovom politikom tokom prvog predsjedničkog mandata, a nedavno je bio predmet sudskog postupka za koji mnogi vjeruju da ga je inicirala Trampova administracija kako bi mu se osvetila zbog kritičkih izjava koje je davao nakon odlaska s funkcije.

Ko je Džon Bolton i kakvu politiku zagovara?

Bolton pripada tradicionalnom republikanskom krilu koje zagovara radikalniji pristup spoljnoj politici, uključujući snažnije oslanjanje na američku vojsku. Izrazito je negativno raspoložen prema Iranu, Izrael smatra važnim američkim saveznikom, a NATO ključnim vojnim savezom.

Radi pravilnog razumijevanja njegovih stavova, treba imati u vidu i da je Bolton bio jedan od zagovornika unutar prve Trampove administracije da se mora riješiti problem Kosova kako bi se oslabio ruski uticaj u Srbiji.

Bolton je 2018. godine javno podržao mogućnost teritorijalnog razgraničenja između Srba i Albanaca, odnosno promjene granica u okviru sporazuma Beograda i Prištine.

Prema tadašnjim prijedlozima, dijelovi Kosova s većinskim srpskim stanovništvom mogli bi pripasti Srbiji, uz odgovarajuće teritorijalne promjene u korist Kosova.

Bolton, koliko je javno poznato, nije prosrpski orijentisan. Njegov prvenstveni cilj bio je slabljenje ruskog uticaja na Balkanu i ubrzavanje evroatlantskih integracija zemalja regiona.

On je i dalje uticajan u pojedinim konzervativnim krugovima koji se protive Trampu, ali to krilo Republikanske stranke praktično više nema značajne poluge moći niti neposredno učestvuje u formulisanju američke spoljne politike.

Bolton: Kontinuitet američke politike nije nužno dobra vijest

U intervjuu za Fenu Bolton je ocijenio da je nastavak dosadašnje američke politike prema BiH najvjerovatniji ishod, ali je upozorio da takav kontinuitet ne smatra nužno pozitivnim.

On smatra da je administracija predsjednika Donalda Trampa pogriješila jer nije posvetila dovoljno pažnje stabilnosti Balkana, posebno imajući u vidu rusku prijetnju Ukrajini, neriješene sporove nakon raspada bivše Jugoslavije i nove napetosti koje, prema njegovoj ocjeni, podstiče rusko miješanje u regionu.

Na pitanje o odnosu Trampove administracije prema političkom rukovodstvu Republike Srpske i eventualnim novim sankcijama, Bolton je podsjetio da američka spoljna politika još od raspada bivše Jugoslavije početkom devedesetih godina prošlog vijeka polazi od toga da je stabilnost BiH presudna za stabilnost Balkana u cjelini.

Prevedeno na svakodnevni jezik, čini se da Bolton ne očekuje promjenu trenutnog pristupa američke administracije, prema kojem su sankcije Miloradu Dodiku ukinute uz očekivanje da neće izazivati nestabilnost niti pozivati na raspad BiH.

Zašto izborni poraz republikanaca ne mora promijeniti politiku prema BiH?
Boltonov istup u suštini potvrđuje ono o čemu smo i ranije pisali – američka politika prema BiH i regionu najvjerovatnije će zadržati dosadašnji kurs.

Prije svega, Tramp i dalje ima široka izvršna ovlaštenja u spoljnoj politici, bez obzira na težak poraz koji su republikanci pretrpjeli u oba doma Kongresa.

Osim toga, Amerikanci nakon ovih izbora očekuju promjene prvenstveno u ekonomskoj politici, što će biti jedan od glavnih prioriteta političke borbe na svim nivoima.

Međutim, to istovremeno znači da bi Tramp mogao imati problema s imenovanjima svojih ambasadora i drugih izaslanika, kao i s finansiranjem pojedinih spoljnopolitičkih inicijativa, jer bi mu Kongres mogao uskratiti potrebna sredstva.

Kao što je ukazao Bolton, izvjesno je da će demokrate i republikanci voditi političke borbe oko drugih prioriteta, poput rasta životnih troškova u Americi i osjetljivih spoljnopolitičkih pitanja, uključujući rat u Iranu i sukob u Gazi.

Šta to znači za Republiku Srpsku?

Pasivan i nedovoljno zainteresovan odnos Amerike prema BiH znači i da Republika Srpska ne treba da očekuje velike političke iskorake koji bi išli u korist njenog rukovodstva.

Iako se može očekivati nastavak kontakata s američkom administracijom, malo je naznaka da bi Vašington mogao značajnije mijenjati svoje dugogodišnje stavove o teritorijalnom integritetu BiH i stabilnosti regiona.

Zbog toga se čini da bi se saradnja američke administracije s rukovodstvom Republike Srpske u narednom periodu mogla prvenstveno svesti na ekonomske projekte od zajedničkog interesa, bez značajnijih političkih ustupaka.