BiH još daleko od miliona iz Plana rasta: Konačna odluka prebačena na niže nivoe vlasti

01.07.2025. | 07:00

Iako je Savjet ministara BiH u petak usvojio Nacrt liste reformi i Nacrt reformske agende, BiH je još daleko od evropskih miliona u okviru Plana rasta, a loptica potencijalne odgovornosti za neuspjeh prebačena je na niže nivoe vlasti, odnosno na kantone.

Istina, optimizam je pokazala Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, rekavši da je presrećna kao dijete, ali da nije bilo nimalo lako.

“U narednim danima svi nivoi vlasti će raditi na usklađivanju teksta. Nastavljamo naš napredak na putu ka EU”, poručila je Krišto.

Međutim, Dejan Šajinović, novinar koji godinama prati teme koje se odnose na evropski put BiH, kaže da način na koji je usvojena odluka o Planu rasta omogućava svima u Savjetu ministara da skinu odgovornost sa sebe jer je konačna odluka prebačena na niže nivoe vlasti.

“Ako kantoni ponovo blokiraju agendu, niko u Savjetu ministara neće biti kriv, a ako plan prođe i na tom nivou – svi će u Savjetu ministara reći da su oni najzaslužniji, tako da je to za njih situacija u kojoj ne mogu da izgube”, navodi Šajinović.

S druge strane, kako on dodaje, Evropska komisija želi da pokaže da je Plan uspio, a to neće moći reći ako BiH ostane van njega.

“Tu je njihov interes da prihvate ovakvu formulaciju i da ovo što je urađeno predstave kao uspjeh”, rekao je Šajinović.

Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, kaže da javnost u BiH u stvari još nije vidjela Nacrt reformske agende i u osnovi ne zna šta su tačno komentari, odnosno šta je usvojio Savjet ministara.

“Međutim, ono što znamo jeste da su evropska komesarka za proširenje Marta Kos, ali i šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka pozdravili to usvajanje, kao dobar korak, u pravom pravcu”, rekao je Ćerimagić za “Nezavisne novine“.

Kako je dodao, oni bi po prirodi posla trebalo da budu upoznati sa detaljima sa kojima javnost nije.

“Zbog toga imamo dvije opcije: jedna je da vjerujemo na riječ Delegaciji EU da se iza zatvorenih vrata nešto pomjerilo i da stvari idu u dobrom pravcu, a drugo je da, jednostavno, poučeni iskustvom procesa u BiH budemo skeptični i kažemo: ‘Dok se zaista to sve ne finalizira, ne možemo vjerovati da se zaista radi o značajnom napretku'”, naglasio je Ćerimagić.

U tom smislu, dodao je, pred BiH je zadatak da finaliziranu agendu, takvu da za nju nema zamjerki, pošalje Evropskoj komisiji i da ona na osnovu toga kaže da li je BiH ispunila uslove, sprovede interne procedure, stavi na raspolaganje prvu tranšu novca, te od BiH zahtijeva i prati reforme koje su dogovorene.

“Sve dok Evropska komisija to ne potvrdi i ne uključi BiH, stvari nisu gotove. Do novca se u okviru Plana rasta dolazi na način da se dogovorene reforme sprovode”, istakao je Ćerimagić.

Marta Kos je 18. juna uputila pismo Borjani Krišto u kojem iznosi vrlo jasna očekivanja i upozorenja u vezi sa dostavljanjem Reformske agende, dokumenta neophodnog za pristup milijardi evra evropskog novca iz Plana rasta za zapadni Balkan.

Dvodnevni liderski sastanak na relaciji Evropska unija – zapadni Balkan o Planu rasta počeo je juče u Skoplju. Za danas, 1. jula, planiran je dolazak i zvanični doček lidera zapadnog Balkana, a u 10 časova početak prvog panela posvećenog Planu rasta.

Plan rasta je inicijativa Evropske komisije vrijedna šest milijardi evra, osmišljena kako bi države zapadnog Balkana dobile ubrzani pristup finansijama, tržištima i standardima EU još prije samog članstva.

Za Bosnu i Hercegovinu, prema procjenama iz Brisela, u pitanju je do 1,085 milijardi evra finansijske pomoći i ulaganja, podijeljenih u grantove i povoljne kredite. Ipak, svaki evro iz Plana rasta uslovljen je ispunjavanjem konkretnih reformi, u četiri ključna stuba.

Evropska komisija je nedavno uplatila 51,7 miliona evra povoljnih zajmova u državni budžet Srbije, dok je BiH jedina zemlja u regionu koja još nije dobila ni pristup Planu rasta. Sredstva, koja je dobila Srbija, kako je saopšteno, odgovaraju dijelu pretfinansiranja predviđenog Planom rasta EU za zapadni Balkan, a dodatnih 59 miliona evra pretfinansiranja, u obliku bespovratne pomoći i kredita, biće usmjereno kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF) za unapređenje infrastrukture širom zemlje.