BiH deklarativno počela pripreme za novi popis stanovništva

13.09.2020. | 08:26

BiH je, uz Somaliju, bila jedina zemlja u svijetu koja nije uspjela 2011. godine da organizuje popis stanovništva, domaćinstava i stanova, a kada su se dvije godine kasnije, spletom raznih okolnosti, posložile određene kockice, popisivači su izašli na teren, ali ni do danas njihov posao nije dobio puno priznanje.

I dalje se većina politika kroji na osnovu podataka sa početka devedesetih godina prošlog vijeka, a popis iz 2013. služi mahom kao adut u rukavu za podjele i prepirke.

Domaće statističke institucije polako ulaze u pripreme za novi popis stanovništva. Popisivači bi, prema nekim procjenama, trebalo da pokucaju na vrata građanima 2021. godine, ali niko sa sigurnošću još ne može da kaže kako će se stvari odvijati. Upućeni ističu da bi problema svakako moglo da bude, imajući u vidu da još nije stavljena tačka na određene nesuglasice koje sežu još od pregovora i pripreme terena za popis koji je sproveden 2013. godine. A spisak tih nesuglasica je poduži.

Posljednji popis stanovništva u BiH 2013. godine, odnosno od 1. do 15. oktobra, protekao je uz velike probleme, a sve je rezultovalo time da je Srpska objavila svoje podatke tri godine kasnije, nezadovoljna načinom na koji je Agencija za statistiku BiH obradila podatke, odnosno time što su ljudi iz 196.000 popisnica uvršteni u stalno stanovništvo u BiH, iako godinama žive i rade u inostranstvu.

Zahvaljujući tom manevru, kako su tvrdili i kako i dalje tvrde zvaničnici Srpske, broj Bošnjaka u BiH prešao je polovinu ukupnog broja stanovnika i iznosi 50,11 odsto, što je i bio cilj bošnjačke političke elite na kojem su radili i sa pojedincima iz statistike.

Taj potez je još danas kamen spoticanja o kojem se priča u političkim i statističkim krugovima, a sagovornici “Glasa Srpske” koji su, na ovaj ili onaj način, bili dio posljednjeg popisa stanovništva podvlače da od njega nema koristi, jer se ne primjenjuje.

Ko i kako koristi brojeve

Agencija za statistiku BiH je, u saradnji sa zavodima za statistiku u Republici Srpskoj i FBiH sprovela popis, kako naglašavaju, u skladu sa međunarodnim standardima i u skladu sa Zakonom o statistici BiH i Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova. Njihov zadatak je bio da pripreme i sprovedu popis, obrade podatke i objave ih, što je i urađeno tri godine kasnije.

Rezultati popisa su objavljeni na zvaničnim internet stranicama i time stavljeni na raspolaganje svim korisnicima, domaćim i stranim, među kojima su, kako su naveli iz agencije na nivou BiH, i državne institucije, privredne organizacije, akademske zajednice, civilno društvo te druge.

– Statističke institucije ne utiču ni na koji način na bilo kojeg korisnika podataka, u smislu koje će podatke, kako i u koju svrhu koristiti – istakli su u Agenciji i dodali da je na osnovu pitanja i analize pregleda podataka na stranici popisa evidentno da institucije svih nivoa vlasti koriste podatke iz popisa 2013. godine.

S druge strane, nisu htjeli komentarisati navode da je posljednji popis obavljen samo da bude ispunjena obaveza, a ne da služi kao stvarni orijentir stanja u BiH.

– Pridržavamo se uloge i misije da kao nezavisna i stručna institucija obavljamo poslove iz domena državne statistike – prikupljanje, obrada i diseminacija statističkih podataka. U vezi s tim ne možemo odgovarati na pitanja o navodima, mišljenjima i komentarima niti komentarisati navode, mišljenja i informacije koje izlaze iz okvira struke – zaključili su u Agenciji.

Ni milimetar od onoga što nalaže struka u odgovorima nisu odmakli ni u Republičkom zavodu za statistiku. Na ista pitanja, odnosno da li se i za šta koriste podaci sa popisa 2013. godine, naglašavaju da su podaci popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srpskoj i BiH 2013. godine sprovedenog na teritoriji Srpske prikupljeni, obrađeni i objavljeni u skladu sa zakonskim propisima te da su dostupni za sve korisnike, bez obzira na svrhu korišćenja, uz obavezno navođenje izvora podataka.

Političari i demografi koji su bili direktni akteri i učesnici u tom poslu, s druge strane, imaju potpuno drugačiji i otvoreni stav prema ovom pitanju. U BiH, kao prvo, mnogo je zakona između kojih nema harmonizacije te neko koristi 1991. godinu ili navodi posljednji popis. Drugo je, saglasni su, da se popisi koriste kako kome odgovora, iako i popis iz 1991. godine nikada zvanično nije prihvaćen, odnosno nije prošao svu proceduru. Opšta ocjena je da je na sceni potpuno šarenilo i da svako iz božije bašte uzima ono što mu u datom momentu treba i odgovara, a problem je i što je u Ustavu BiH kao odrednica navedena 1991. godina.

Demograf Stevo Pašalić, koji je bio dio posljednjeg popisnog lanca, kaže da postoje standardi i kriterijumi koje BiH ni 2013. godine nije do kraja poštovala. I on naglašava da se u BiH stalno i iznova poziva na 1991, a od tada su prošle gotovo tri pune decenije.

– BiH je tada jedino dostigla demografski maksimum po broju stanovnika i nikada ga više neće dostići. Nakon 22 godine smo imali novi popis koji nije bio u potpunosti validan, zbog spornih 196.000 nerezidenata, a njih je iz svojih rezultata eliminisala Srpska, dok FBiH nije, tako da imamo i tu dvojne podatke – rekao je Pašalić.

Suštinsko pitanje, kada se sve sabere i oduzme, jeste čemu su koristili ti podaci dobijeni nakon popisa 2013. godine, koje gotovo niko i ne pominje od kada su popisivači završili preuzetu obavezu i zadatak.

– Popis stanovništva je, inače, najobuhvatnije mjerenje u prostoru. Kod nas nije, praktično, ni za šta koristio, a koštao je oko 40 miliona maraka. Nema nikakvu zvaničnu upotrebu, a već stiže i nova dekada za popis. Ako bude novog popisa opet na ovaj način, a neće ga biti prije 2023. godine, od toga opet nećemo imati nikakve koristi – naglasio je Pašalić.

To stvara velike probleme, jer se sva planiranja moraju zasnivati na broju stanovnika, jer je ljudski faktor ključan u svemu.

– To su ozbiljna pitanja, ali se u BiH, takvoj kakva jeste, ne rješavaju. Predstavnici statističkih institucija i kada sjednu, svako vuče na svoju stranu. Direktno sam učestvovao u popisu 2013. godine. Nijedna naša žalba ni primjedba nije usvojena. Uvijek je bilo “pošaljite, razmotrićemo” i na tome se i završi – rekao je Pašalić.

Ova problematika je slična sa biračkim spiskovima, jer ne može, osim u BiH, biti više birača nego stanovnika.

– Ima floskula u statistici, pomalo šaljiva, ali primjenjiva i glasi – broj govori ono što želi onaj ko umije sa njim da se poigra. To se u BiH baš tako primjenjuje – zaključio je Pašalić.

Problemi od starta

Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH bio je jedan od ključeva za izlazak popisivača na teren. Za ta pitanja bila je imenovana i posebna komisija, a dosta rasprave je vođeno u parlamentarnim domovima na nivou BiH o tom aktu prije nego što je dobio zeleno svjetlo.

Aktuelni delegat Srba u Parlamentu BiH Dušanka Majkić, koja je i tada bila u Domu naroda, kaže da većina zemalja daje veliki značaj popisu koji, sam po sebi, određuje mnoge stvari, od ekonomije do politike.

– Kako ćete planirati bilo šta ako nemate precizan broj stanovnika i ne znate šta treba da bude podloga za budžet, planiranje kadrova, profesija. BiH je pokazala da nije totalno bila na visini zadatka. Taj popis je više bilo vježbanje popisa, a nakon toga se vidjelo da je to postalo čisto politička stvar u kojoj su Bošnjaci nastojali da vaspitaju vlastito stanovništvo kako da se izjasni, a nakon toga smo dobili dva neujednačena popisa – rekla je Majkićeva.

Republika Srpska je poručila da ne priznaje podatke koje je objavila Agencija za statistiku BiH. Pokušalo se i evropskoj organizaciji koja prati i nadgleda popis ukazati na sve probleme, ali bezuspješno.

– Mi koristimo podatke Republičkog zavoda. U institucijama na nivou BiH Bošnjaci inače ne pridaju značaj popisu, jer se stalno pozivaju na ‘91. godinu. Samo ti podaci su im mjerljivi. Ništa im ne znači nijedan idući dok, kako kažu, ne bude završen povratak. A povratak neće biti završen sve dok posljednji Bošnjak koji se nalazi, recimo, u Americi ne kaže da bi se on vratio, ali nema uslova – ocijenila je Majkićeva.

Pripreme se za novi popis, smatra, su stvar koja zabrinjava.

– Da li će sve izgledati kao posljednji put, da li će ponovo ličiti na cirkus. To se mora uraditi, ali u zemlji u kojoj se ne može dogovoriti nijedna ozbiljnija stvar, pitanje popisa stanovništva u cijeloj zemlji je gotovo nemoguća misija – zaključila je Majkićeva.

U popisne aktivnosti, kao stranački koordinator i parlamentarac, bio je uključen i Nikola Lovrinović iz HDZ-a BiH. Danas, nakon sedam godina, i on priznaje da od posljednjeg popisa nema neke vajde.

– Podaci iz 1991. godine se koriste jer to propisuje Ustav. Inventura stanja stanovništva s vremena na vrijeme je svakako potrebna, ali ne u svrhe u koje to uglavnom mi koristimo. Sve dok je tako, smatram iznimno važnim koristiti podatke iz 1991, nakon što je formalno počela živjeti ova država – istakao je Lovrinović.

Dio privremene komisije Predstavničkog doma Parlamenta za pripremu prijedloga zakona o popisu stanovništva 2011. godine, kako je prvo bilo planirano, bio je i Halid Genjac iz SDA. Genjac je još u parlamentarnim klupama, a do zaključenja ovog broja nismo uspjeli da stupimo u kontakt sa njim.

Nova provjera

Statističke institucije trenutno rade na izradi prijedloga zakonskog okvira i metodologije za naredni popis stanovništva. Prijedlog će biti dostavljen Savjetu ministara BiH, koji daje konačnu potvrdu za ulazak u postupak pripreme novog popisa stanovništva. U Republičkom zavodu za statistiku su naglasili da se u svim budućim aktivnostima mora strogo poštovati ustavno uređenje i nadležnosti BiH i Republike Srpske. Do sada je i održano nekoliko sastanaka grupe za tehničku koordinaciju popisa, ekspertskih misija i radionica posvećenih pripremama popisa, a sve s ciljem unapređenja započetih pripremnih aktivnosti.