Arnautović traži pomoć stranaca: Političari ne vjeruju CIK-u BiH

07.10.2023. | 15:35

Centralna izborna komisija (CIK) BiH uvijek radi na štetu Srba, Bošnjaka ili Hrvata, ili konkretnije rečeno, na štetu SNSD-a, HDZ BiH, SDA, SDS-a, PDP-a ili bilo koje druge političke partije, kojoj u nekom trenutku odluke koje donosi ili sprovodi ova institucija ne idu u prilog.

Na ovako nešto naučile su nas političke elite u BiH, koje su, pored poruke da nemaju povjerenje u rad CIK-a, često povlačile i pitanja poput smjene njegovog rukovodstva, bojkota izbora, naročito nakon izbornog poraza.

Sve političke partije, da imaju mogućnost, prvo bi smijenile nepodobne u CIK-u, a onda bi, pozivajući se na prava koja su dobile, sprovele sopstvenu hijerarhiju i napravile ga po svojoj mjeri. To upravo želi dio vladajuće većine u BiH, tačnije SNSD i HDZ BiH, ali ne i partije koje čine “trojku” (bar ne javno).

Dragan Čović, lider HDZ-a, i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, na posljednjem sastanku vladajuće većine u Mostaru poručili su da će u Savjet ministara BiH stići prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, a koji podrazumijeva smjenu članova CIK-a te način njihovog izbora.

Izmjene zakona BiH tako bi podrazumijevale da se u postupku imenovanja članova CIK-a BiH uključuje i Dom naroda BiH, a da se iz Komisije za izbor i imenovanja, koja predlaže članove CIK-a, isključuju članovi koje je do sada imenovao predsjednik CIK-a i članovi Komisije koje po postojećim rješenjima imenuje predsjednik VSTS-a.

To se, tada je poručio predsjednik SNSD-a, mora završiti do Nove godine, prenose Nezavisne.

“CIK je sumnjivo izabran, radimo na tome da budu izabrani novi ljudi. Smatramo da je CIK mimo propisa uzeo da sprovodi izbore za predsjednika Republike Srpske, NS RS. Mi i Hrvati želimo da o izboru odlučuje i Dom naroda, a s tim se Bošnjaci ne slažu i radimo na tome”, rekao je Dodik.

Predsjednik CIK BiH Suad Arnautović poručio je da je ovo nastavak političkih pritisaka, zastrašivanja, napada i prijetnji vladajućih na tu instituciju, koje je žele staviti pod svoju kontrolu, zbog čega je zatražio pomoć od međunarodnih struktura, tačnije, članica Kvinte, te OHR-a, Delegacije EU i Misije OSCE-a.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH i predsjednik Koalicije “Pod lupom”, smatra da su predložene izmjene koje se tiču izbora članova CIK-a potpuno neprihvatljive i da su dokaz pokušaja stranačke kontrole rada Komisije.

“Sadašnji Izborni zakon, po mom mišljenju, na prihvatljiv način reguliše izbor članova CIK-a. Tamo ima poglavlje kada se može tražiti razrješenje članova, a ovo što su sada ponudili da Komisiju za izbor i imenovanja članova CIK-a čine, koliko sam shvatio, tri poslanika Predstavničkog doma BiH i tri delegata Doma naroda BiH, besmisleno je. Moraju shvatiti da CIK, koji direktno sprovodi Izborni zakon, na prvom mjestu štiti prava građana, odnosno birača, a ne političkih stranaka. Jer mi kao građani smo njihovi poslodavci”, naglašava Šehić.

CIK BiH, podsjeća Šehić, broji sedam članova, i ne može se ići u njegovu kolektivnu smjenu.

“Ako smatraju da oni ne rade u skladu sa zakonom, treba da procijene da li neko od članova krši zakon i postupati po tome. Oni zaboravljaju da je Izborni zakon sveto slovo za državu”, navodi Šehić, koji, vraćajući se na predložene izmjene zakona, kaže da pri izboru članova CIK-a ne vidi nikakvu ulogu Doma naroda te da najveću odgovornost za probleme koji se tiču i rada CIK BiH i Izbornog zakona BiH snosi Predstavnički dom BiH.

“Podsjetiću vas da, kada nekom od članova CIK-a ističe mandat, PD PS BiH formira Komisiju za izbor i imenovanja i oni su dužni da 30 dana prije isteka mandata sprovedu javni poziv za popunu tog mjesta, ali to oni apsolutno ne rade. Imamo situaciju da je jednom članu CIK-a istekao mandat prije pola godine i to nije riješeno. Ovdje se politika svodi na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, pa zato i uključuju Dom naroda. Biću iskren i reći da su uvijek postojali politički pritisci na CIK i kažem da će toga uvijek biti. Ali na članovima CIK-a je hoće li podleći pritiscima, jer, po pravu, oni odgovaraju samo Izbornom zakonu BiH”, kaže Šehić.

Isto tako, poručuje da nije pristalica toga što je predsjednik CIK BiH pisao Kvinti i međunarodnoj zajednici.

Velizar Antić, politički analitičar, saglasan je da je BiH potreban novi izborni zakon, ali da je jasno koliko je to mukotrpan proces jer svi imaju svoje prioritete, uključujući i reorganizaciju CIK BiH, čija je uloga u izborima ogromna.

“Iz tog razloga sve političke partije žele da ostvare što je moguće veću kontrolu ovog tijela koje bi u suštini trebalo da bude nezavisno od politike. Međutim, mi vidimo da ne samo da nije nezavisno tijelo, već da je i sam CIK pod ogromnim uticajem političkih partija”, istakao je Antić.