Ambasada Rusije: Da li je BiH spremna da šalje mlade da ratuju za tuđe interese?

18.03.2021. | 22:56

Ambasada Rusije u Sarajevu pozvala je, kako su naveli, “bosanskohercegovačke prijatelje da dobro razmisle, da izvagaju sve ‘za’ i ‘protiv’, da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleki od konsenzusa” po pitanju članstva u NATO.

“Da pogledaju uspješan primjer takvih dinamično razvijenih zemalja koje se nisu pridružile Sjevernoatlantskom savezu kao što su Austrija, Irska, Švicarska, Švedska i Finska”, navodi se u saopštenju.

Iz Ambasade su, reagujući publikacije koje hvale prednosti članstva Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantskom savezu, upitali da li je Bosna i Hercegovina spremna da šalje “svoje mlade ljude da ratuju za tuđe geopolitičke interese”.

“Pristupanje NATO-u neće automatski popraviti ni socio-ekonomsku situaciju u BiH, na šta ovdje toliko računaju mnoge pristalice alijanse. Jer željeno članstvo u organizaciji ne podrazumijeva samo korištenje njenih mogućnosti, već i prihvatanje određenog niza obaveza. Da li je BiH spremna da šalje svoje mlade ljude u udaljene krajeve planete da ginu za tuđe geopolitičke interese? Znatno povećati svoju vojnu potrošnju umjesto usmjeravanja tih sredstava na rješavanje gorućih problema kojih i bez toga ima dovoljno u BiH?”, navode iz Ambasade Rusije u BiH.

Navode da je prema nekim izjavama, jedna od glavnih teza u korist evroatlantskih integracija BiH psihološki i emocionalni aspekt.

“Kažu da je NATO ‘najmoćniji savez na svijetu, sposoban da uspostavi dugoročni mir i stabilnosti u regiji u kojoj tradicionalno ključaju nesuglasice, te postoji visoki rizik sukoba’, što će dovesti do toga da će ‘evropski prostor postati kompaktniji, a politike država članica – predvidljive’. Zar je NATO neka duševna bolnica koja je stvorena radi liječenja postojećih strahova i fobija kod svojih pacijenata? Postavlja se logično pitanje: koga se Bosna i Hercegovina boji? Od koga bi je saveznici u bloku trebali zaštititi?”, upitali su iz Ambasade.

Ističu da je njihov stav o članstvu BiH u NATO dobro poznat, te da će Rusija morati reagovati u slučaju zbližavanja s NATO.

“Na kraju, ni jedna runda proširenja alijanse nije poboljšala odnose Rusije s novim pristalicama NATO-a. Sama ekspanzija slabi regionalnu sigurnost i stabilnost, generiše psihologiju ‘država na ratnoj liniji’, stvarajući, u suštini, nove ili pomičući stare linije podjele u Evropi, u suprotnosti je s potrebom za pojavom kvalitativno novog sistema kolektivne sigurnosti na kontinentu, koji upravo zahtjeva ujedinjenje napora u borbi protiv novih prijetnji i rizika”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Ambasade.

“Umjesto toga smisao postojanja Sjevernoatlantskog saveza koji se pretvorio u geopolitički projekat Zapada je borba protiv Rusije, a pristupanje njemu će prinuditi Sarajevo da zauzme stranu u vojno-političkoj konfrontaciji, čiju filozofiju Amerikanci a usljed njih i NATO nameću Evropi. Zar je to čemu BiH teži? Štaviše, uvjereni smo da je mehaničko proširenje NATO-a inercija prošlosti, ovjekovječivanje pristupa blokova iz vremena Hladnog rata, koji se, podsjećamo, odavno završio. Nažalost, naši partneri u Briselu to često zaboravljaju”, dodali su u ruskoj Amabasadi.

Što se tiče terorizma, “glavne stvarne prijetnje savremenosti”, ruska Ambasada tvrdi da NATO nije u mogućnosti odgovoriti na njega.

“Štaviše, akcije saveznika u Iraku, pa u Libiji i drugim zemljama regije Bliskog istoka, uključujući Siriju, samo šire ekstremizam i haos, stvaraju plodno tlo za pojavu novih terorističkih ćelija, čija meta odmazde postaju i države članice bloka. I o tome bi trebalo da porazmisle bosanskohercegovačke vlasti, s obzirom na činjenicu da su se neki građani BiH borili u Siriji na strani militanata, a sada se masovno vraćaju u domovinu”, navodi se u saopštenju, prenose “Nezavisne novine“.

Ambasada Rusije navodi da je još jedan mit to da je NATO struktura koja promoviše pomirenje te doprinosi pronalaženju dodirnih tačaka među svojim članicama.

“Dovoljno je navesti primjer Turske i Grčke, koje su u permanentnom međusobnom sukobu i čiji se odnosi nisu nimalo poboljšali tokom članstva u bloku”, naglašava se.

Dodaje se da NATO nije uspio adekvatno da reaguje ni na širenje pandemije virusa korona.

“Nije tajna da su države članice NATO-a među najviše pogođenim na svijetu i da imaju ozbiljne poteškoće u borbi protiv epidemije”, navode iz ruske Ambasade i zaključuju:

“Suprotno našim zapadnim partnerima mi ne namećemo izbor vanjskopolitičkih prioriteta. Ali istovremeno pozivamo bosanskohercegovačke prijatelje da dobro razmisle, da izvagaju sve ‘za’ i ‘protiv’, da uzmu u obzir mišljenje svih stanovnika zemlje koji su daleki od konsenzusa po ovom pitanju, da pogledaju uspješan primjer takvih dinamično razvijenih zemalja koje se nisu pridružile NATO-u kao što su Austrija, Irska, Švicarska, Švedska i Finska”.