Šta donose moždani implanti koje Ilon Mask želi da nam ubaci u glave?

Milijarder Ilon Mask najavio je da će testiranje moždanih implanata za povezivanje mozgova sa kompjuterima početi da se obavlja i na ljudima za manje od godinu dana. Čini se da simbioza čovjeka i mašine nikada nije bila bliža. Šta nam ti implanti donose i da li je to put napretka ili propasti?

Eksperti tvrde da bi upotreba moždanih implanata, koji se integrišu u moždano tkivo, prije svega, trebalo da posluži za vraćanje pokretljivosti, vida, sposobnosti govora i čula sluha onima koji su ih izgubili.

S druge strane, Mask tvrdi da će povezivanje mozgova s kompjuterima biti jedini način da se održi korak s razvojem vještačke inteligencije (VI), što znači da bi to moglo da posluži kao nešto daleko moćnije od lijeka.

Maskovo povezivanje mozgova sa kompjuterima – ništa novo

Naučni saradnik na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu Andrej Savić, koji je doktorirao upravo na mozak-računar interfejs tehnologiji (BCI) i koji se već 10 godina bavi neuronaukama, rekao je za Sputnjik da to nije ništa senzacionalno, jer ta tehnologija postoji i razvija se već godinama unazad. Ilon Mask je svojom popularnošću tu oblast samo stavio u fokus.

„Ono što Ilon Mask radi je zapravo samo nova generacija elektroda, nova generacija interfejsa i načina mjerenja moždane aktivnosti i, u tom smislu, ta tehnologija bi mogla da bude inovativna i revolucionarna, ali same ideje postoje odavno i već uveliko se rade takve stvari“, napominje za Sputnik Savić.

On dodaje da već neko vrijeme postoji i „Brejngejt“ implantibilni sistem, pomoću kojeg je žena sa teškom povredom kičmene moždine, nakon mnogo godina, prvi put popila čašu vode koristeći mehaničku ruku koju je kontrolisala – mislima.

Savić je istakao da su takvi sistemi i dalje na nivou istraživanja i da broj studija koje se sprovode i pacijenata na kojima se testiraju nije veliki.

Primjena vještačke inteligencije

Upitan da obrazloži Maskove navode da će povezivanje mozgova i kompjutera biti neophodno da se održi korak s razvojem VI, naš sagovornik objašnjava da, prilikom upotrebe takvih sistema, vještačka inteligencija omogućava bolje i preciznije dekodiranje moždanih signala, što dovodi do tačnijeg predviđanja nečije namjere.

„Recimo da osoba ima želju da pokrene svoju ruku u određenom pravcu. Vještačka inteligencija, odnosno, algoritmi, prepoznaju tu namjeru iz moždane aktivnosti koja je mjerena nekom vrstom senzora i omogućava da to prepoznavanje bude dovoljno tačno tako da robotska ruka odreaguje precizno i brzo“, obrazložio je Savić.

Sagovornik Sputnika ističe da razvijanje nove generacije elektroda za mjerenje moždane aktivnosti, čime se Mask bavi, može dovesti do boljeg kvaliteta implanata i tumačenja signala, što bi dalo potpuno novi uvid u to kako mozak funkcioniše i učinilo ih pristupačnijim krajnjim korisnicima.

„Ja tu ne vidim nekakvu opasnost i nešto što do sada već nije urađeno, ispričano ili publikovano. Ovo je samo jedan korak u približavanju toga realnosti i nekoj upotrebljivosti, ali i dalje je sve to vrlo daleko od sveobuhvatne primjene na dnevnom nivou“, smatra Savić.

Uticaj implanata na mozak

Osim što primaju signale, implatni mogu i da ih šalju, što je poznato kao moždana stimulacija, koja se, takođe, koristi u medicniske svrhe.

Kako tvrdi naš sagovornik, vještačka manipulacija mozgom tim putem nije moguća, jer je ta tehnologija i dalje u velikoj mjeri ograničena.

„Vi možete, električnom ili magnetnom stimulacijom mozga, da napravite neku interakciju, ali je ona vrlo gruba. Ona može imati neke efekte, ali u, za sada, vrlo ograničenom dejstvu i za vrlo specifične primjene, poput tretmana tremora ili depresije“, objasnio je Savić i istakao da uvid u cjelokupnu moždanu aktivnost nije moguć, jer je nemoguće dizajnirati sistem koji može da izmjeri ili da selektivno stimuliše milijarde pojedinačnih nervnih ćelija, a ni najmoćniji računar ne bi mogao da odjednom obradi toliku količinu informacija.

Priča o čipovanju – smiješna

Teoriju o čipovanju putem implanata Savić smatra smiješnom, jer je povezuje sa uvjerenjem da je koža ultimativna barijera i da implantacija nekog sistema pod kožu predstavlja prijetnju za privatnost.

„Zapravo, svi smo već, na neki način, čipovani time što imamo mobilni telefon u našem džepu, koji sadrži mnogobrojne važne informacije o nama“, smatra sagovornik Sputnika.

Vi sa sopstvenom svešću teoretski moguća?

Savić kaže da je razvoj VI često inspirisan načinom na koji ljudski mozak funkcioniše i da nova otkrića u oblasti neuronauka mogu uticati na razvoj algoritama vještačke inteligencije.

„Vještačku inteligenciju, u ovom trenutku, možete da obučavate da vrši određenu funkciju, ali, za sada, nema ni najave da će ta VI imati svoju slobodnu volju“, izričit je sagovornik Sputnika.

 



Ostavite komentar: