Srpkinja u timu koji je spustio rover u krater Jezero: Na Marsu je dosta toga drugačije

Za nas na Balkanu slijetanje rovera “Perseverance” (Istrajnost) na Mars ima poseban značaj, zbog naziva kratera Jezero nazvan po opštini u Republici Srpskoj odakle je rover već poslao nekoliko fotografija, a i sada se tu nalazi.

Uzbuđenje u Srbiji, međutim, još je veće jer je u timu NASA jedan od stručnjaka bila i naučnica porijeklom iz Srbije Dragana Perković Martin koja je bila među onima koji su bili zaduženi za radarske sisteme, prenosi RTS.

“Moj tim je bio zadužen za pravljenje radara koji je proizvodio podatke brzine kretanja vozila do površine Marsa i razdaljine vozila od površine planete, mi smo učestvovali u tih ‘sedam minuta terora’. Ja sam vodila taj tim i kao jedan od sistem-inženjera koji su bili odgovorni za to kako radar funkcioniše u toku sletanja”, objasnila je Dragana Perković Martin tokom razgovora putem “Skajpa” u Jutarnjem programu.

Roveru, koji se nalazi u krateru Jezero, radar, na kojem je Dragana radila nešto više od osam godina više nije potreban. Nakon slijetanja, radar odleti i sruši se nedaleko od rovera. Njegov život tada je završen.

“Rover ostaje bez radara za spuštanje mada rover na sebi ima drugi radar koji će nastaviti da proizvodi naučne podatke”, istakla je gošća Jutarnjeg programa.

“Istrajnost” kopa veliku i skupu rupu. Traga za dokazima o nekadašnjem životu na mjestu gdje je prije oko tri i po milijarde godina bilo vode, kako se misli.

“Inženjerski tim koji se bavi roverom proverava da li su svi instrumenti na roveru i njegovi kompjuteri u redu. Za sada, rover nije slao nikakve značajne naučne podatke, ali nam je poslao jednu divnu panoramu koja je fotografisana tokom provjera jedne od glavnih kamera koje se nalaze na roveru”, navodi Dragana.

Prema njenim riječima, toliko je hladno na Marsu da voda u tečnom stanju ne može da postoji tamo. Temperatura je veoma niska i kreće se oko minus 50, minus 60 stepeni.

Upravo zbog takvih vremenskih uslova i instrumenti i roveri moraju biti opremljeni tako da su otporni na veliku hladnoću.

“Istrajnost” kopa, uzima uzorke, pakuje ih, ali ostavlja po krateru

Radio-signal sa Marsa do Zemlje putuje 700 sekundi, što je skoro 12 minuta. Jedan od glavnih ciljeva rovera “Istrajnost” je da prolazi kroz krater, da traži mjesta gdje može da vidi zanimljive stijene.




“Ljudi na Zemlji će odlučiti koje su stijene važne. Rover neće bušiti i kopati jednu rupu, već mnogo više. Kada ljudi na Zemlji odluče da je nešto veoma zanimljiv uzorak, on će biti procesovan u roveru da se vidi od čega se sastoji. Neki od tih uzoraka biće ostavljani u tubama za sledeću misiju koja će doći da ih pokupi i onda ih lansira nazad na Zemlju, ali moraćemo da sačekamo za to”, naglasila je Dragana.

Misija “Istrajnost“ je planirana da traje dvije marsovske godine, što je malo više od naše dvije godine. Sudeći prema tome kako je “Kjuriositi” još radi, može da se očekuje da rover koji je upravo stigao na Crvenu planetu poživi mnogo duđe od planirane dvije godine.

Atmosfera Marsa glavna prepreka za bezbjedno slijetanje

Kada o nečemu malo znamo kažemo da smo “pali sa Marsa”, ali bar toliko znamo da je cijeli kosmos od istih elemenata, kao i mi sami.

Govoreći o sličnostima i razlikama između Zemlje i Marsa, naučnica je istakla da je na Crvenoj planeti dosta toga drugačije.

“Atmosfera je mnogo tanja nego ovdje i to je najveći izazov što se tiče slijetanja na Mars. Stvari koje sam ja morala da naučim možda i nisu toliko ekstenzivne što se tiče Marsa, ali morali smo da naučimo kako da se ophodimo sa tom atmosferom, kako da kreiramo sekvencu koja traje sedam minuta i koja je potpuno automatska – kad jednom krene sletanje, ljudi na Zemlji samo posmatraju podatke koji se šalju sa Marsa”, objasnila je ona.

Ovo je peti rover koji je NASA spustila na Mars. Stručnjaci svaki put nauče nešto novo i ta znanja koriste u sljedećoj misiji koja treba da sleti na Crvenu planetu.

Prva letjelica koja će poletjeti na drugoj planeti

Prvo društvo “Istrajnosti” na Marsu je društvo koje je rover sa sobom doveo – helikopter koji se nalazi ispod rovera.

“Ovo će biti prvi put da neka svemirska agencija pokušati da poleti, da podigne neku letjelicu na nekoj drugoj planeti. Nikada to nismo pokušali, ni pomišljali da je to moguće sve do ove misije. To će biti roverov prvi prijatelj koji će, nadamo se, moći da fotografiše rover sa neke visine. Iskreno se nadam da će taj helikopter, ako bude radio kako treba, možda moći da poseti mjesto gdje se srušio naš radar i da nam pošalje neke slike”, kaže Dragana.

NASA planira da narednom misijom dopremi na Zemlju uzorke sakupljene u ovoj misiji. Ta nova misija se očekuje tek u narednih pet ili više godina.

Ostavite komentar: