Pad nivoa kiseonika mogao bi ugušiti većinu života na Zemlji
17.10.2021. | 22:38Zemlja nije uvijek bila planet bogat kiseonikom i životom koji cvjeta zahvaljujući njemu. U novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience naučnici predviđaju da će nivoi kiseonika u određenom trenutku u budućnosti početi padati tako da će naša planeta ponovno postati bogat metanom, a siromašna kiseonikom, kakav je bio u davnoj prošlosti, prije velike oksidacije (GOE) koja se dogodila prije 2,4 milijarde godina.
To se najvjerovatnije neće dogoditi narednih milijardu godina. Ali, kada dođe do promjene, ona će nastupiti prilično brzo.
Naučnici u svojoj studiji ističu da stanje planeta u kojem su bogati kiseonikom uglavnom nije stabilno, što, među ostalim, ima implikacije u potrazi za vanzemaljskim životom.
“Model predviđa da će deoksigenacija atmosfere, pri čemu će atmosferski O2 naglo pasti na nivoe koje podsjećaju na arhajsku Zemlju, najvjerovatnije biti pokrenuta prije početka vlažnih uslova staklenika u klimatskom sistemu Zemlje i prije velikog gubitka površinske vode iz atmosfere”, napisali su istraživači u sažetku svojeg rada, prenosi Index.hr.
Kiseonika će nestati prije nego vode
To će biti kraj puta za ljudska bića i većinu drugih oblika života koji se oslanjaju na kiseonik kako bi preživjeli, pa se treba nadati da ćemo u narednih milijardu godina naučiti kako kolonizovati i eventualno teraformisati druge planete.
Kako bi došli do svojih zaključaka, istraživači su proveli detaljna modelisanja biosfere Zemlje, uzimajući u obzir promjene u sjaju Sunca i odgovarajući pad nivoa ugljen-dioksida jer se taj gas razgrađuje s porastom temperature. Manje ugljen-dioksida znači manje organizama koji imaju sposobnost fotosinteze, poput biljaka, što pak rezultuje s manje kiseonika koji oni stvaraju tokom fotosinteze.
Naučnici su ranije predviđali da će povećano zračenje Sunca ispariti okeanske vode s lica Zemlje u roku od oko dvije milijarde godina, međutim, novi model – temeljen na nešto manje od 400.000 simulacija – pokazuje da će smanjenje nivoa kiseonika biti prvo što će ubiti većinu života.
“Pad nivoa kiseonika je vrlo, vrlo ekstreman”, rekao je ranije ove godine za New Scientist Chris Reinhard s Tehnološkog instituta Georgia.
“Govorimo o milion puta manje kiseonika nego što ga ima danas.”
Vanzemaljski život trebalo bi tražiti na temelju raznih biosignala
Ova studija danas je posebno relevantna zbog nastojanja naučnika da otkriju vanzemaljski život. Sve snažniji teleskopi objavljuju svoje podatke na internetu, a naučnici žele znati što bi u njima trebali tražiti.
Moguće je da bismo trebali tražiti druge biosignale osim kiseonika kako bismo imali najbolje šanse uočiti život, kažu istraživači.
Njihova studija dio je NASA-inog projekta NExSS (Nexus for Exoplanet System Science), koji istražuje nastanjivost drugih planeta.
Prema izračunima koje su proveli Reinhard i naučnik za zaštitu okoliša Kazumi Ozaki sa univerziteta Toho u Japanu, razdoblje nastanjive Zemlje bogato kiseonikom moglo bi trajati samo 20 do 30 posto ukupnog životnog vijeka planeta, dok bi se život mikroba mogao nastaviti još dugo nakon što mi nestanemo sa Zemlje.
“Atmosferu nakon velike deoksigenacije karakterišu povišene nivoi metana, niske nivoi CO2 i nepostojanje ozonskog omotača”, rekao je Ozaki.
“Zemljin sistem vjerovatno će biti svijet anaerobnih oblika života”, dodao je.
