Nikola Tesla je prije više od jednog vijeka imao patent za bespilotno vozilo

Prije 165 godina, 10. jula je rođen Nikola Tesla, jedan od najpoznatijih srpskih i svjetskih pronalazača i naučnika. Autor je više od 700 patenata, registrovanih u 25 zemalja, od čega 112 u oblasti elektrotehnike. Novembra 1898. godine Tesla je govorio o načinu funkcionisanja i širokoj primjeni bespilotnih vozila.

Obično se kaže da je Tesla izmislio 20. vijek, ali i da je spojio dva milenijuma i tri vijeka, podsjeća gost RTS-a, Vladimir Jelenković dugogodišnji direktor Muzeja Nikole Tesle.

„Ta 1898. godina je nešto što se može nazvati budućnošću u kojoj danas živimo. Tesla je te godine demonstrirao svoj takozvani teledirigovani, odnosno daljinski upravljan brodić koji je nazvao ‘teleautomatom’. To je bio u stvari brodić koji je preteča svega onoga što danas znamo. To su nanobumbari, dronovi, sve bespilotne letjelice, pa sve do recimo čuvenih Nasinih rovera koji čeprkaju po Marsu i tragaju za nekim ostacima vode ili života na crvenoj planeti“, navodi Jelenković.

Tesli je ovo bilo izuzetno važno i želio je ovaj patent da prijavi u najvećem broju zemalja. Otuda i podatak da je svoje patente prijavio u 26 zmalja, ali treba imati u vidu da je tada samo 28 zemalja na cijelom svijetu imalo nešto što se zove Zavod za patente.

Tesla je tu ubacio čak i jedan patent za koji se mnogo kasnije ispostavilo da ga je prijavio prije IBM-a koji je želio da zaštiti svoj prvi računar. Utvrđeno je da takozvani And logic gate, odnosno I logičko kolo, koje je poznato svim elektrotehničarima i koje je danas sastavni dio bilo kog digitalnog uređaja i svakog računara, Tesla zaštitio još tada imajući u vidu da je želio da ga iskoristi za svoj teledirigovani brodić.

„Dakle, to je početak svih, ne samo vozila, nego bilo čega što u sebi sadrži ono što zovemo daljinsko upravljanje, a to je ono što obilježava i ovaj 21. vijek, a ne samo kraj 19. i početak 20. vijeka“, naglašava Jelenković.

Svijet je svjestan veličine i svega što je Tesla predvidio, ali tek poslije više od jednog vijeka

Kako je jednom prilikom rekao Hjugo Gernsbek koji je izuzetno cijenio Teslu, a i sam je bio pronalazač, i jedan je od najvećih izdavača naučnopopularnih časopisa, da je neki čovjek to uradio 100 godina prije Tesle i predvidio nešto što danas nazivamo telekomunikacijama i daljinskim upravljanjem, vjerovatno bi bio spaljen na lomači.

„To je jedna dobra metafora koja govori o tome koliko je Tesla zaista bio ispred svog vremena. Ono što je želio da uradi, nažalost njegov san se nikada nije ostvario, jeste činjenica da mi danas živimo u dobu o kome je Tesla razmišljao i čak htio i da ga praktično realizuje, prije svega na Long Ajlendu u svom čuvenom projektu na kome je radio nekoliko godina, ali zbog finansijskih poteškoća nije uspio da ga završi“, dodaje gost Jutarnjeg programa.

Tesla je praktično u nekih 12 tačaka svog svjetskog bežičnog sistema opisao sve ono što mi danas znamo – prenos slika na daljinu, multimedijalnih poruka, sadržaja, dži-pi-esa, pa čak i to kako je Tesla govorio da ćemo imati neke male sprave veličine ručnog sata kojima ćemo moći da komuniciramo na čitavoj planeti.

Teslin rođendan se obilježava i kao Dan nauke

I ovog 10. jula će biti obilježen Teslin rođendan i Dan nauke kroz razne manifestacije. Između ostalog, u Kuli na Gardošu je priređena izložba o 120. godišnjici Teslinog tornja i laboratorije na Long Ajlendu.

„To je praktično bio taj ključni Teslin san koji nije uspio da ostvari. Posjetioci će moći da vide neke ekskluzivne stvari koje do sada nisu imali prilike da vide, prije svega o samom investitoru Dž.P. Morganu koji je isto toliko kriv i za početak tog projekta, ali još više i za njegov nagli završetak. Zatim o projektantima kao što je Stenford Vajt koji je projektovao tu laboratoriju i svim detaljima koji su vezani za to šta je Tesla htio da učini tim svjetskim bežičnim sistemom“, navodi Jelenković koji je uz akademskog slikara Zorana Jovanovića Jusa autor ove izložbe.

Pošto je Tesla imao ideju da besplatno prenosi energiju, to je vjerovatno bio jedan od ključnih razloga koji je zakočio taj projekat jer tako jedan veliki magnat i poznati finansijer kakav je bio Dž. P. Morgan, svakako nije htio da dozvoli da se nešto bude besplatno, kaže na kraju gostovanja u Jutarnjem programu Vladimir Jelenković.

 

 

Ostavite komentar: