Naučnici napravili najmanju bateriju na svijetu!

28.02.2022. | 22:18

Naučnici sa Tehnološkog univerziteta Chemnitz u Njemačkoj razvili su najmanju bateriju na svijetu, sposobnu da napaja računare veličine zrnca prašine.!

Ova inovacija bi mogla da omogući novu generaciju prenosivih uređaja, medicinskih implantata i druge mikroelektronike, koji su do sada bili sputani ograničenjima na veličinu baterije.

U novoj studiji pod nazivom “Baterije na čipu za računare veličine prašine”, istraživači sa Tehnološkog univerziteta Chemnitz u Njemačkoj su detaljno opisali kako bi malteriše baterija mogla da podstakne minijaturizaciju elektronike i stvori okruženje za “sveprisutno računarstvo”.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Advanced Energi Materials, koristilo je tehniku nazvanu Sviss-Roll proces za stvaranje mikroskopskih baterija, omogućavajući im da značajno poboljšaju energetski kapacitet trenutnih mikro baterija koje koriste tehniku slaganja.

“Proces samosastavljanja na čipu, poznat kao mikro-origami, koristi se za transformaciju naslaga tankih filmova u mikro-švajcarske rolne“, objašnjava studija.

Nakon umotavanja baterije, dostupna površina čipa se efikasno koristi za smještaj kompaktnog i potpuno integrisanog 3D mikrosistema. Baterija je u potpunosti punjiva i može da napaja mikroračunare do 10 sati, iako još nema riječi o tome kada će biti spremni za tržište.

“Računari veličine zrnca prašine će postati nova klasa računarske platforme samo ako su dostupni bilo gdje i bilo kada, oslanjajući se na energetski autonomni rad“, navodi se u studiji, prenose “Zanimljivosti dana”.

Proboj u tehnologiji skladištenja energije napravljen je takozvanim “Swiss-Roll” procesom, inspirisanim čuvenim slojevitim, sunđerastim desertom.

U radu objavljenom u časopisu “Advanced Energy Materials”, istraživači detaljno opisuju kako su pravili slojeve od kolektora struje i elektrodnih traka napravljenih od polimernih, metalnih i dielektričnih materijala i smještali ih na zategnutu površinu vode prenosi independent

Odstranjivanjem ovih pojedinačnih slojeva uspjeli su da oslobode napetost na površini vode, omogućavajući materijalima da se povuku i kotrljaju jedan oko drugog. Naučnici su nastali uređaj opisali kao “mikro-bateriju sa samonavijajućim cilindrom”.

Profesor Oliver Šmit sa Tehnološkog univerziteta Chemnitz rekao je: “Još uvijek postoji ogroman potencijal za optimizaciju za ovu tehnologiju i možemo očekivati mnogo jače mikro baterije u budućnosti.”

Najnoviji razvoj dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što su istraživači sa MIT-a shvatili kako da naprave najdužu bateriju na svijetu, koja mjeri 140 metara.

Dokaz koncepta, opisan u časopisu Materials Todai u decembru, teoretski bi se mogao koristiti za izgradnju mnogo dužih baterija do 1 kilometra dužine.Mikro-baterija je otprilike veličine zrna prašine — jedan kvadratni milimetar u prečniku — i ima minimalnu gustinu energije od 100 mikrovat sati po kvadratnom centimetru.

Prema riječima vođe studije, profesora Olivera Šmita, ta gustina će se vremenom poboljšati.

“Još uvijek postoji ogroman potencijal za optimizaciju za ovu tehnologiju i možemo očekivati mnogo jače mikro baterije u budućnosti”, objasnio je Šmit. Iako je očigledno ograničena svojom veličinom, tim iza novog uređaja kaže da bi se baterija eventualno mogla koristiti u malim čipovima za biosenzore u ljudskom tijelu .

Oni tvrde da bi mikro-baterija mogla da napaja najmanje kompjuterske čipove na svijetu oko 10 sati, što bi omogućilo čitav niz novih aplikacija u biosenzorima – uređajima koji se obično oslanjaju na prikupljanje energije alternativnim sredstvima kako bi prevazišli ograničenje njihove veličine.