„Lajk“ se pretvorio u biznis, a društvene mreže otkrivaju više nego što smo svjesni

Dva sata i 25 minuta – toliko prosječno Evropljanin provodi vremena na društvenim mrežama svakog dana. Amerikanci i više. Podaci potvrđuju da je sve manje onih koji odolijevaju modernom načinu životu. Čak i oni koji se ne registruju su na mrežama. Htjeli to ili ne.

Nema identifikacioni broj, ne sadrži ni matični, ni tačnu adresu, ali govori o nama gotovo kao lična karta.

Profil na društvenim mrežama otkriva i više nego što smo svjesni, a sigurno više nego što planiramo da podijelimo sa drugima. Spisak onih kojima su naše objave važne, sve je duži.

„Najveći broj poslodavaca provjerava zapravo profile ljudi kada apliciraju za neku poziciju, a svako od nas kada treba da se srećne sa nekom osobom prvi put sigurno će pretraživati to ime ili na Fejsebuku ili na Instragramu ili na Linkdinu, jer smo svi danas podložni nekako sudu javnosti, i svaka informacija nekako kreira taj trag o nama i jako je važno voditi računa o svakom koraku“, rekla je psiholog Ana Mirković.

Sa više od četiri milijarde aktivnih naloga, sa sigurnošću se može reći da su društvene mreže najčešći oblik komunikacije.

Novi trendovi donijeli su i nove poslove, a broj lajkova pretvorio se u ozbiljan biznis.

„Ako vas nema na mrežama to je neki sumnjiv znak da ili neko ne radi svoj posao kako treba pa neće to da pokaže. Došlo je dotle da ljudi tako razmišljaju. Opet ima ljudi koji jednostavno ne žele to da rade, jer jednostavno to vide kao narušavanje privatnosti”, kaže stručnjak za digitalni marketing Istok Pavlović.

Ipak, neotvaranje profila ne znači da vam je privatnost u potpunosti zaštićena, pokazuju studije. Na primjer, društvena mreža ima pristup listi kontakata svojih korisnika na kojoj se, u najvećem broju slučajeva, nalaze i ljudi koji nisu registrovani na njoj. A takvih je, potvrđuju podaci, sve manje.

„Kada pogledamo najnovije statistike, najveća penetracija ljudi na društvene mreže je u populaciji 65 plus, što nam govori da svi mlađi koji su već tu, su tu, i istražuju sada koja platforma je za njih najadekvatnija, a naše mame, tate, bake, deke, naročito u ovoj pandemijiskoj eri, pokušavaju da se ukače u taj voz informacija koje su svuda okolo na različitim društvenim platformama”, dodaje Mirkovićeva.

„Ti naši profili na društvenim mrežama mogu da se smatraju kao neka naša mala televizija, mali mediji. Došli smo do toga da je svako jedan mali RTS, i da treba da bude svoj urednik”, kaže Pavlović.

Poznavanje uređivanja profila u budućnosti će, procjenjuje se, biti još neophodnije.

Nakon otvaranja tržišta u Kini i Indiji za strane aplikacije i masovnijeg korišćenja u zemljama sa tradicionalnim uređenjem, poput Irana, Pakistana i Malezije, do 2030. godine se očekuje da društvene mreže koristiti između 5,5 i šest milijardi ljudi.

 

 

Ostavite komentar: