Kamile u stijenama Saudijske Arabije starije od piramida u Gizi FOTO

19.09.2021. | 20:44

Prema najnovijim analizama, reljefni prikazi kamila u Saudijskoj Arabiji, koji su otkriveni 2018. godine, mnogo su stariji nego što se mislilo.

Istraživači su najprije procijenili da su prikazi životinja nastali prije oko 2.000 godina. Ipak, u najnovijoj studiji zaključeno da je riječ o djelu koje je staro između 7.000 i 8.000 godina.

Istraživačima je preciznije utvrđivanje starosti bilo pravi izazov, jer, za razliku od crteža u pećinama, u ovakvim prikazima često nema organskih materijala koji mogu da pomoći u definisanju detalja pa i starosti.

Stručnjaci su uspjeli su da istraže i utvrde tragove alata koji su korišćeni, testirali su i kosti životinja koje su našli na toj lokaciji a sve sa ciljem da ustanove vrijeme kada su skulpture kamila nastale. Ukupno je otkriven 21 trodimenzionalan prikaz kamila.

The life-sized epic engravings of camels on the desert rocks of #AlJouf, in the north of #SaudiArabia, which were first discovered in 2018 and originally thought to be 2,000 years old, actually date back 8,000 years, new research has revealed. pic.twitter.com/b2GlBoL9c1

— Saudi Expats (@ksaexpats) September 18, 2021

Tako su najnoviji podaci pokazali da su starije su od drevne znamenitosti Stounhendž (5.000 godina) ili od piramida u Gizi (4.500 godina).

Vajanje, odnosno reljefno prikazivanje kamila u prirodnoj veličini na pustinjskim stijenama na sjeveru Saudijske Arabije, rijetka je vrsta umjetničkog djela.

Najnovija analiza je objavljena u Journal of Archaelogical Science a vodili su je istraživači iz saudijskog Ministarstva tradicije, Instituta Maks Plank i koledža King Saud.

Otkriveno je da su u pitanju „najstariji sačuvani reljefi velikih dimenzija” na svijetu.

„Sada smo u mogućnosti da ovo djelo povežemo sa periodom u praistoriji kada je pastoralno stanovništvo sjeverne Arabije stvaralo umjetnička djela od kamena i gradilo masivne kamene konstrukcije koje se nazivaju mustatil”, navode autori studije.

Istraživači su otkrili da su za utvrđivanje starosti lokacije korišćene različite naučne strategije, a uzet je u obzir uticaj procijenjenih vremenskih prilika, erozije, dok je korišćena i fluorescentna spektrometrija rendgenskih zraka – za mjerenje gustine premaza.