Dan Nikole Tesle prvi put se obilježava u Ontariju

10.07.2021. | 07:39

Nacionalni Dan nauke ustanovljen na dan rodenja jednog od najvećih svjetskih umova Nikole Tesle sutra se obilježava u Srbiji, a zahvaljujući inicijativi kanadskog poslanika Toma Rakočevića Dan Nikole Tesle prvi put biće obilježen i u čitavom Ontariju, provinciji koja ima 15 miliona stanovnika, a ne samo na Nijagarinim vodopadima i u Hamiltonu.

U SAD, gdje je Tesla živio šest decenija, obilježavanje 165 godina od njegovog rođenja biće upriličeno na Long Ajlendu u Teslinoj jedinoj preostaloj laboratoriji, koja je transformisana u muzejski kompleks.

“Svake godine slavimo rođendan Nikole Tesle kako bismo osvjetlili ne samo njegov život i rad, već i njegov trajni uticaj na nas sada i u budućnosti”, rekao je za “Tanjug” izvršni direktor Teslinog naučnog centra Vordenklif Mark Alesi.

U organizaciji TSCW biće održana Teslina rođendanska izložba i rođendanski noćni šou, za koji je ulaznica 65 dolara. Novac će biti iskorišćen kako bi TSCW prerastao u mjesto budućnosti – globalni naučni centar koji unaprjeđuje nove tehnologije i nudi transformativno učenje za sve uzraste.

Tokom dvodnevnih svečanosti u Filadelfiji u čast jednog od najvećih i najuticajnijih svjetskih umova, koje počinju večeras, u organizaciji Tesline naučne fondacije, posjetioci će, kako je rečeno Tanjugu, moći da vide i najpoznatije Tesline izume.

U Beogradu je svakog 10. jula ulaz u Teslin Muzej besplatan, izjavila je za Tanjug direktorka Muzeja Ivona Jevtić i izrazila uvjerenje da će i sutra kao i posljlednja dva mjeseca Muzej biti pun posjetilaca.

SANU je Tesli posvetila cijelu nedjelju, danas je otvorena izložba, a biće organizovan i okrugli sto “Od talentovanog dječaka sa Balkana do genija planetarnih razmjera”.

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja za Dan nauke nije pripremilo poseban program, dok će u Muzeju PTT-a prirediti tribinu “Nikola Tesla i načelo harmonije u srpskoj kulturi”.

Poslanik u parlamentu najmnogoljudnije kanadske provincije Tom Rakočevicć za Tanjug kaže da će obilježavanje Dana Nikole Tesle u Ontariju doprinijeti da sve više i više Kanađana nauči o Tesli i da shvate koliko naša savremena tehnologija zavisi od njegovih nevjerovatnih inovacija.

“Nadam se da će i ljubitelji Nikole Tesle širom svijeta smisliti mnogo kreativnih načina kako bi ispričali priču o delu jednog od najvećih umova čovječanstva i pokretali slične inicijative”, rekao je Rakočević, koji je incijativu pokrenuo zbog ličnog interesovanja i obrazovanja, ali i zbog srpskog porijekla koje ga je, kako naglašava, dodatno učinio da bude ponosni poštovalac Nikole Tesle.

Rakočević je podsjetio da je inicijativa veoma brzo prošla zakonsku proceduru, što je u Kanadi prilično rijetko, i da je dobila podršku kraljice.

Rakočević je rekao da će originalni u junu potpisani dokument pokloniti Muzeju u Beogradu kao i da je odluka da se 10. jul proglasi Danom Nikole Tesle u Ontariju rezultat i zalaganja srpske zajednice, koji nastoje da se Teslino ime postavi na pijedestal koji zaslužuje.

Tesla je roden 10. jula 1856. godine u Smiljanu, u Lici, a umro je na Božić 1943. godine u SAD, gdje je živio šest decenija.

Njegovim imenom nazvana je jedinica za mjerenje visokog napona i jedinica jačine magnetnog polja, a njegova zaostavština upisana je u registar Uneska. Od 1994. u Njujorku ugao 40. ulice i 6. avenije, gde je bila njegova laboratorija, zove se Ugao Nikole Tesle.

Tesla je karijeru počeo kao pomoćni inženjer 1878. godine u Mariboru, ali je te godine, zbog očeve smrti, da bi mu ispunio želju, upisao fakultet. Nakon studija u Pragu počeo je da radi u Budimpešti u Centralnom telefonskom uredu, a potom u Parizu u Edisonovom kontinentalnom društvu.

Dvije godine kasnije stigao je do samog Tomasa Edisona, tada najznačajnije ličnosti na polju tehnike u Americi.

Prvi patent podnio je 1884. godine, a poslije odlaska iz Edisonove kompanije i osnivanja “Tesla Electric Light & Manufacturing”. Stvorio je i značajan broj pronalazaka koje nikada nije pokušao da zaštiti, kao što je primjena visokofrekventnih struja u medicinske svrhe.

Trebalo mu je više od četiri decenije da postane redovni član SANU, nakon što je prvi put odbijen 1892. Vanredni član postao je 1894.