Britanska kompanija će pretvarati Mjesečevu prašinu u kiseonik i građevinski materijal

Tehnologija će biti vitalna komponenta u pripremama za uspostavljanje trajne baze na Mjesecu. Kada se astronauti vrate na Mjesec u narednoj deceniji, više neće samo ostavljati tragove po prašini već će se baviti proizvodnjom kiseonika iz nje.

Jedna britanska kompanija sklopila je ugovor sa Evropskom svemirskom agencijom za razvoj tehnologije pretvaranja Mjesečeve prašine i kamenja u kiseonik i odvajanje aluminijuma, gvožđa i drugih metala potrebnih za građevinske radove.

Ukoliko bi ovaj proces dobro funkcionisao, to će otvoriti mogućnost da se na Mjesecu podignu postrojenja za ekstrakciju kiseonika i vrijednih materijala na njegovoj površini, umjesto da se sve prevozi sa Zemlje.

„Sve što odnesete sa Zemlje na Mjesec dodatni je tovar koji ne biste voljeli da morate da transportujete. Ukoliko možete da ga napravite na licu mjesta, to će vam uštedjeti mnogo vremena, truda i novca“, naglašava Jan Melor, generalni direktor kompanije „Metalizis“ iz Šefilda.

Analize stijena donijetih sa Mjeseca pokazuju da kiseonik čini oko 45 odsto njihove mase. Ostatak je uglavnom gvožđe, aluminijum i silicijum. U radu koji je objavljen ove godine, naučnici iz „Metalisisa“ i Univerziteta u Glazgovu, otkrili su da mogu da izdvoje 96 procenata kiseonika iz Mjesečevog tla i korisne prahove legura metala.

Nasa i ostale svemirske agencije uveliko se pripremaju za povratak na Mjesec, ovog puta sa ciljem uspostavljanja stalne baze ili „Mjesečevog sela“ u kome će različite nacije raditi zajedno sa privatnim kompanijama na ključnim tehnologijama za održavanje života, izgradnju staništa, proizvodnju energije i proizvodnju hrane i materijala.

Po ugovoru, Evropska svemirska agencija će narednih devet mjeseci finansirati „Metalizis“ kako bi usavršili elektrohemijske procese kojima se oslobađa kiseonik iz Mjesečeve prašine i kamenja elektorlizom. Ovaj proces se već koristi na Zemlji, ali se kiseonik oslobađa kao neželjeni nusprodukt ekstrakcije minerala. Da bi to funkcionisalo na Mjesecu, potrebna je tehnologija koja će kiseonik sakupljati i skladištiti, prenosi RTS.

Kompanija treba da pokuša da poveća količinu i čistoću kiseonika i metala ekstrahovanih iz stijena, a istovremeno da smanji količinu energije koja je potrebna za taj proces. Ukoliko njihovo rješenje bude odobreno, sljedeći korak će biti demonstracija ekstrakcije kiseonika na Mjesecu.

Oslobođeni kiseonik sa Mjesečeve površine mogao bi se kombinovati sa drugim gasovima kako bi se stvorio vazduh potreban za disanje astronauta, ali će biti i vitalna komponentna raketnog goriva koje se može proizvoditi na Mjesecu i koristiti za snabdijevanje gorivom svemirskih letjelica koje će nastaviti putovanje u daleki svemir.

„Ukoliko želite da nastavite putovanje dalje u svemir, potrebna vam je benzinska pumpa na Mjesecu“, dodaje Melor.

Istraživač Mark Simes sa Univerziteta u Glazgovu navodi da su Mjesečeve stijene „ogroman potencijalni izvor kiseonika“ koji bi bio podrška u istraživanju našeg satelita i Sunčevog sistema.

„Kiseonik je koristan ne samo za astronaute da im omogući da dišu, već i kao oksidans u raketnim pogonskim sistemima. Na Mjesecu nema slobodnog kiseonika, pa bi astronauti morali sa sobom da ponesu sav kiseonik na Mjesec, radi održavanja života i omogućavanja povratnog putovanja, a to znatno doprinosi težini, a time i troškovima lansiranih raketa na putu ka Mjesecu“, napominje Simes.

Rukovodilac svemirskih istraživanja u Velikoj Britaniji, Sju Horni, naglašava da ukoliko želimo da putujemo u svemir i napravimo baze na Mjesecu i Marsu, moramo izgraditi ili pronaći načina da stvorimo podršku za održavanje života, znači, hranu, vodu i vazduh koji dišemo.

Program “Lunar Gateway” postavio je sebi ambiciozni cilj vraćanja ljudi na Mjesec već 2024. godine, s posadama koje će biti prevožene Nasinom svemirskom kapsulom „Orion“ koja bi trebalo sljedeće godine da ima probni let bez posade.

 

 

Ostavite komentar: