Arheolozi pronašli mermernu glavu prvog rimskog cara Oktavijana Avgusta staru 2.000 godina

07.05.2021. | 20:10

U italijanskom gradu Izernija pronađena je 2.000 godina stara mermerna glava Oktavijana Avgusta, prvog rimskog cara. Arheolog Frančesko Đankola je došao do ovog nevjerovatnog otkrića tokom restauratorskih radova na srednjovjekovnom zidu koji se urušio zbog jakih kiša.

Glava prvog cara Rimske imperije visoka 35 centimetara, datirana na period između 20. i 10. godine prije nove ere, bila je dio kipa za koji se pretpostavlja da je bio viši od dva metra. Izrađena je od istog mermera koji je tokom renesanse koristio Mikelanđelo, a prikazuje mladog Okatavijana Avgusta koji je postao prvi rimski car 27. godine prije nove ere.

„Kada smo počeli da kopamo iza zida, vidjeli smo da je zemlja drugačije boje. Nastavili smo da kopamo finijim alatkama i pojavio se mermer. Odmah sam znao da se radi o glavi sa Avgustovog kipa, zbog kose i oblika očiju“, kaže arheolog Frančesko Đankola.

U pitanju je važan kip koji je možda satajao u hramu posvećenom kultu carske porodice ili na forumu, navodi arheolog Marija Dileta Kolombo.

Grad Izernija koji se u doba starog Rima zvao Aesernia je oblast carstva koje su prvobitno naseljavali italski narodi, a kasnije je postao rimska kolonija. Grad je djelimično uništen tokom Drugog svjetskog rata, ali je kasnije obnovljen.

„Izernija ima vrlo bogatu istoriju. Ispod cijelog grada se nalaze vrijedni arheološki ostaci“, kaže gradonačelnik Đakomo Dapolonio u izjavi za Si-En-En. Tokom iskopavanja ovdje su otkrivene i brojne srednjovjekovne grobnice i vrijedni predmeti od keramike.

Pronađena glava se trenutno dodatno proučava, a Dapolonio i arheološkinja Marija Dileta bi voljeli da je jednog dana vide u gradskom muzeju Izernije, gdje bi, kako vjeruju privukla više turista.

„Čak i Izernija, iako nije među glavnim turističkim destinacijama, ipak je područje bogato istorijom još od paleolita“, naglašava gradonačelnik.

Oktavijan Avgust je sagradio carstvo koje se na kraju njegove vladavine protezalo od Velike Britanije pa sve do Egipta, a na samrtnoj postelji se pohvalio da je „Našao Rim od cigle, a ostavljam ga u mermeru“.

Doba mira koje je nastupilo pod Avgustom omogućilo je procvat kulture, umjetnosti, arhitekture i trgovine. Sam Avgust lično je finansirao mnogobrojne javne projekte, pa je u Italiji i provincijama podizao hramove, puteve i akvadukte.

U Avgustovo doba, udareni su temelji rimske države kakva će opstati sve do vremena Dioklecijana i Konstantina Velikog. Svi kasniji rimski carevi nosiće titulu Avgusta kao dio svog imena. Titula će ostati u upotrebi i u narednim vijekovima.