Šon Pen osvojio Oskara, ali je propustio ceremoniju: Bio kod Zelenskog u Ukrajini

16.03.2026. | 20:18

Američki glumac Šon Pen, dobitnik ovogodišnjeg Oskara za najbolju sporednu ulogu za film “Jedna bitka za drugom” reditelja Pol Tomas Andersona, nije prisustvovao ceremoniji dodjele prestižnog priznanja zbog posjete Ukrajini, prenosi Njujork tajms.

Pen je jedini nominovani glumac koji je bio odsutan, a takođe je propustio dodjelu nagrada Udruženja filmskih glumaca i dodjelu BAFTA nagrada ranije ove godine, uprkos pobjedi.

Kako list navodi, Penova istorija solidarnosti sa Ukrajinom seže daleko u prošlost, a godine 2022, opisao je odbranu te zemlje od ruske invazije kao “vrh koplja za demokratski zagrljaj snova”, prenosi Tanjug.

“Ako joj dozvolimo da se bori sama, duša Amerike je izgubljena”, poručio je Pen.

Iste godine, glumac je pozajmio Zelenskom jednog od svojih Oskara i poručio da će nagrada ostati u Kijevu dok Ukrajina ne pobijedi u ratu.

Godinu dana kasnije, rekao je da je razmišljao o pretapanju svoje dvije statuete kako bi ih koristio kao municiju za Ukrajinu, a takođe je snimio i dokumentarac “Superpower” o ruskoj invaziji.

Pen je preskočio dodjelu Oskara i 1996, 2000. i 2002. godine, kada je bio nominovan, a prisustvovao je ceremonijama samo kada je konačno osvojio nagradu za najboljeg glumca za film “Mistična reka” 2004. i za film “Milk” 2009. godine.

Međutim, nakon pobjede za film “Mistična reka” tada je rekao da je prisustvovao ceremoniji samo zato što mu je bilo “neugodno” kada je Klint Istvud, reditelj filma, iste godine primio njegov Zlatni globus umjesto njega.

Pen je u obraćanju povodom dodjele Oskara za film “Milk”, u kojem je glumio aktivistu za prava homoseksualaca Harvija Milka, kritikovao ljude koji su glasali za zabranu istopolnih brakova, navodeći da je to dobar trenutak da razmisle i predvide “svoju veliku sramotu” i sramotu koju će videti odraženu u očima svojih unučadi ako nastave da podržavaju taj stav.

Pen je poznat po svojoj društvenoj angažovanosti, od protivljenja ratu u Iraku, pomoći pogođenima uraganom Katrina, do osnivanja organizacije “Core” koja je pomogla više od 50.000 ljudi pogođenih katastrofama, navodi njujorški list.