“Oživjeti lik i djelo vrsnog mozaičara”: Film “Kamen pamti” posvećen Bori

26.08.2020. | 21:22

Snimanjem igranih scena u potkozarskom selu Mašići, na rječici Jurkovici, završen je posljednji segment dokumentarno-igranog filma „Kamen pamti“.

Film je posvećen Borislavu Nježiću, najistaknutijem srpskom mozaičaru druge polovine XX vijeka, porijeklom iz okoline Gradiške.

Nježićev lik iz ranog djetinjstva, kada je umjetnički talenat otkrio na potkozarskim potocima i rijekama, gradeći mozaike od raznobojnih oblutaka, tumači sedmogodišnji Petar Ugren iz Srpca, član Škole glume Duška Mazalice.

Bojan Vujinović, direktor Zavičajnog muzeja iz Gradiške i producent filma, naglašava da je Ugren maestralno odigrao ulogu i još više gledaocima približio sklonosti Borislava Nježića, dječaka neograničene ljubavi prema kamenu.

“Borislav Nježić je arhitip kozarskog dječaka, koji je to ostao do kraja. Kada je odlazio, u neke druge svjetove, da među njima bude svijet, kako bi to rekao Vasko Popa, i tada je vjerovatno otišao kao kozarski dječak”, podsjetio je Vujinović na izjavu Nježićevih kolega i prijatelja u filmu “Kamen pamti”, koji veoma jasno svjedoči o njegovoj umjetničkoj veličini i privrženosti zavičaju, selu Romanovci.

On je iz rodnog kraja davno otišao u Beograd, završio Likovnu akademiju, odsjek monumentalno slikarstvo, i stvorio veoma cijenjeno umjetničko djelo.

Nježić, koji je preminuo prije dvije godine, u djetinjstvu je, ubrzo nakon Drugog svjetskog rata, iz zavičaja, gdje je sve bilo porušeno i spaljeno, osirotilo, tjeran potrebom za boljim životom stigao u Beograd, među brojnom kozaračkom djecom.

Tražio je i pronašao u velikom gradu svoj put u umjetnosti, u srž kamena, gdje je prepoznao sebe, ukazao na neslućene mogućnosti koje krije najstariji materijal. Osim filma, čiji je snimatelj Zoran Pilipović, a asistent Danijel Špadić, u Gradiški će se narednog mjeseca održati Međunarodni simpozijum o kamenu “Borislav Nježić”.

“Biće to jedinstvena oaza umjetnika iz cijelog svijeta, koji će svojim djelima graditi muzej na otvorenom i na taj način oživjeti lik i djelo ovog vrsnog mozaičara”, naglašava Bojan Vujinović podsjetivši da su se na međunarodni konkurs prijavili umjetnici iz Argentine, Izraela, Rusije, Egipta, Belgije, Portugala, Makedonije, Rumunije, Tunisa, Španije, Srbije i drugih zemalja.

Oni će nakon selekcije donijeti duh svoje zemlje u Gradišku, koja će, sasvim sigurno, uvjeravaju organizatori, za nekoliko godina postati prepoznatljiva po kamenim skulpturama i mozaicima.

“Mozaici od kamena izrađeni na koloniji dobiće stalno mjesto na savskoj obali, na kultnom šetalištu, a mjesto skulpture izabraće autori u dogovoru s lokalnom upravom i Zavičajnim muzejem. U okviru simpozijuma biće priređena i predavanja za studente Akademije likovnih umjetnosti Republike Srpske i članove republičkih udruženja likovnih umjetnika”, objašnjava Vujinović suštinu više programa u Gradiški od 7. do 15. septembra.

Istovremeno, za osnovce biće priređene radionice mozaika i skulptura, kako bi prepoznali osnove ove umjetničke forme.

U Javnoj ustanovi Zavičajni muzej Gradiška biće priređena izložba ”Kamen u arhitekturi i umjetnosti”. Priređivač ove izložbe, koja prezentuje vajare, mozaičare i arhitekte iz Španije, Srbije, Kine, Japana, Perua, Italije, Hrvatske i drugih zemalja je Udruženje “Kamena kolonija” iz Beograda, koja je i suorganizator Simpozijuma o kamenu “Borislav Nježić”.

“Boro je volio svoje selo, Potkozarje, Gradišku, Banjaluku… Često je pričao o ljudima tog kraja, svojim zemljacima. Sve češće je, kako su godine prolazile, tamo odlazio i trudio se da pomogne, da umjetničkim izrazom podari nešto vrijedno i trajno, da ostavi svoj pečat u zavičaju”, rekla je za Srpskainfo Borina životna saputnica Ljilja Nježić, srećna što će se Boro, kroz svoj umjetnički izraz, „odnekud između zvijezda vratio svojim oblucima i svome kraju“.

Zagledan u kamen

Petar Vujošević, autor retrospektivne izložbe u RTS takođe je nadahnuto govorio i pisao o Nježiću.

“Boru i nakon njegove smrti posmatram kao čovjeka zagledanog u prirodni materijal star više miliona godina. Priroda je pravila jedan svoj zapis na materiji, na kamenu. Boro je prepoznao taj zapis i na njega nadogradio svoj umjetnički svijet”, rekao je Vujošević zaključivši da „njegov mozaik na novi način otkriva suštinu umjetnosti“.