Danas je Sveta Petka: Najveća čuda dešavaju se baš na njen dan

Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Svetu Petku (u grčkoj i bugarskoj crkvi poznata kao Paraskeva), sveticu koja je poznata kao zaštitnica žena, bolesnih i siromašnih.

Sveta Petka je jedna od najznačajnijih svetica u istočnoj i južnoj Evropi, a zanimljivo je da je na Bliskom istoku poštuju i mnogi nehrišćanski narodi.

Sveta Petka ili Paraskeva je najznačajnija svetica srpskog porijekla. Živjela je u Epivatu (Mala Azija) krajem 10. i početkom 11. vijeka. Po predanju je najveći dio svog života provela u pustinji uz molitvu, post i usamljenost. Ostala je djevica cijelog života.

Predanje kaže i da joj je u snu Isus Hrist naredio da se vrati u civilizaciju, dajući joj moć da liječi bolesne. Njena čudotvorna moć ostala je po legendi da traje i poslije smrti, te su ljudi nastavili da se iscjeljuju na čudotvornim izvorima koje je ostavila iza sebe.

Vjeruje se da čudotvorna voda sa izvora kod kapele Svete Petke u crkvi Ružica liječi mnoge bolesti, a naročito probleme sa očima. Pravoslavci iz mnogih zemalja zato upravo svakog 27. oktobra dolaze da uzmu vodu sa svog izvora u nadi da će im podariti dobro zdravlje ili izlječenje od trenutnih oboljenja.

Na njenom grobu, kaže legenda, događala su se čuda. Bugarski car Jovan Asen 1238. po jednima je oteo, po drugima jednostavno prenio mošti svete Paraskeve u svoj prestoni grad Trnovo. Kad su Turci osvojili Bugarsku, mošti su prenijete, po zapovijesti sultana Bajazita, u grad Jaši.

Kneginja Milica uspjela je 1396. da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici, na Kalemegdanu, gdje svake godine kolona žena čeka u redu za čudotvornu vodu. Sultan Sulejman Drugi prenio je mošti svete Paraskeve 1521. u Carigrad. Konačno, 1641. carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu koji ih je prenio u Jaši i položio u crkvu Svijeta tri jerarha, gdje su i danas.

Vjerovanja na veče uoči Svete Petke

Prema narodnom vjerovanju i veče uoči sutrašnjeg praznika Svete Petke ima posebno značenje. Poslije večere obično se ide na spavanje. Obavezno se treba tri put prekrstiti, pa izgovoriti molitvu

:”Pomozi Bože, Sveta Petko i Sveta Nedeljo, oprosti nas ako smo što pogriješili; pomozi mi i sačuvaj me Bože od tuđe bijede neviđene; sačuvaj me od rđavih misli; pomozi sutrašnji danče; daj Bože zdravlje, dobro da spavam, rđavo da ne snim, već smilje i bosilje; daj Bože zdravlje, sreću i napredak i da zdravi i živi dočekamo sutrašnji dan!

Ovako se obično molio samo domaćin, a žene i djeca se samo triput prekrste. Poslije molitve se spava. Glava se uvijek tokom spavanja okreće istoku, jer se tako valja. Jedna ruka se stavi pod glavu, a druga pruži. Uvijek se liježe na desnu stranu, jer se tako valja. Gdje ima djece, soba se okadi tamjanom, da se djeca ne bi u snu plašila.

 

Izvor:(Pink.rs)



Ostavite komentar: