“Udario” na američku ambasadu u BiH: Jašarevića dijele dva koraka do izručenja SAD

06.11.2026. | 06:56 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Nakon što su SAD zatražile od BiH izručenje Mevlida Jašarevića (38), napadača na američku ambasadu u Sarajevu, kako bi mu se sudilo za pokušaj ubistva američkog zaposlenika, preostala su još dva koraka do konačne odluke vlasti u BiH.

Naime, naši izvori potvrđuju da prvo Sud BiH treba da se odredi o tome da li su ispunjeni uslovi za ekstradiciju, a ukoliko budu, onda konačan sud o izručenju donosi Ministarstvo pravde BiH, sa ministrom Davorom Bunozom na čelu.

Kako je prošla žalba?

Sud BiH je, podsjetimo, 27. oktobra donio rješenje o određivanju privremenog pritvora Jašareviću, koji po ovom rješenju može trajati do 13. novembra 2026. godine ili do nove odluke Suda.

Jašarevićeva advokatica Alma Tabaković potvrdila nam je da je Sud odbio žalbu na ovu odluku o pritvoru.

“Dobili smo rješenje kojim se odbija naša žalba koja se odnosi na određivanje privremenog pritvora. Ja očekujem da će uskoro biti dostavljena dokumentacija od strane Amerike, o kojoj ćemo trebati da se izjasnimo i da će biti zakazano ročište nekad iduće sedmice, kada će se odlučivati o uslovima za ekstradiciju. U Sudu BiH će biti ispitano da li postoje uslovi ili ne postoje “, rekla je Tabakovićeva za “Nezavisne novine”.

Šta Sud konkretno odlučuje?

Sud BiH, dakle, donosi odluku o tome da li su ispunjeni uslovi ili ne, a ako sud utvrdi da jesu, onda je na potezu resorno ministarstvo, gdje ministar Bunoza donosi konačnu odluku. Zanimljivo je da se ispostavilo da Jašarević nema državljanstvo BiH, nego Srbije, koja, prema nezvaničnim informacijama, nema mogućnost da ga pravno zaštiti u BiH.

Tabakovićeva kaže da je problem u tome što je Jašarević u BiH već odgovarao, te na 15 godina zatvora osuđen za krivično djelo terorizam (napad na američku ambasadu u Sarajevu), koje u svojim obilježjima već podrazumijeva sve ono što mu se stavlja na teret američkom optužnicom, samo je riječ o djelima koja su sada drugačije imenovana.

Šta je sporno advokatici?

“Sva ta djela su, kada bi se objedinjeno tretirala i analizirala, nešto za šta je Mevlid Jašarević već odgovarao. U slučaju da on bude isporučen Americi, to će biti presedan ne samo u našem pravosuđu, nego mnogo šire”, rekla je Tabakovićeva za “Nezavisne novine“.

Pitanja u vezi sa slučajem “Jašarević” poslali smo i Ministarstvu pravde BiH, ali odgovor nismo dobili. Odgovorili su nam, međutim, iz Suda BiH.

“S obzirom na to da Sud do današnjeg dana (5. novembar) nije zaprimio molbu države moliteljice za izručenje potraživanog, kao ni prijedlog Tužilaštva BiH u istom pravcu, nije poznat termin navedenog ročišta. Nakon što Sud eventualno zaprimi navedeno, steći će se uslovi za zakazivanje ročišta radi razmatranja zakonskih pretpostavki za izručenje potraživanog”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Suda BiH.

Sud BiH je, podsjetimo, nedavno potvrdio da je postupak izručenja Jašarevićeva iniciran verbalnom notom Ambasade SAD u BiH od 23. oktobra 2026. godine, a koja je podnesena u cilju vođenja krivičnog postupka protiv potraživanog pred nadležnim pravosudnim organom SAD, zbog pokušaja ubistva službenika ili zaposlenika SAD.

Šta se dešavalo u zatvoru?

Jašarević je, podsjećanja radi, odrobijao 15 godina zatvora za napad na američku ambasadu u Sarajevu. Iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH u Vojkovićima u Istočnom Sarajevu, “bh. Alkatrazu”, trebao je izaći 27. oktobra, ali se to nije desilo, jer mu je u međuvremenu određen privremeni pritvor.

Zanimljivo je da je on dan ranije, 26. oktobra, u Sudu BiH prvostepeno oslobođen optužbe za sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.

Terete ga, naime, da je tokom 2024. godine, u zatvoru, tokom razgovora između stručnog osoblja Zavoda s optuženim lično, a drugom prilikom pri obavljanju redovnog razgovora stručnog osoblja Zavoda sa drugim zatvorenikom, silom i prijetnjom, te pokušajem fizičkog nasrtaja, pokušao spriječiti osoblje Zavoda u njihovim poslovima. U istom predmetu, Sud je donio rješenje kojim mu je ukinuta i ranije izrečena mjera zabrane obaveznog javljanja nadležnom državnom organu.