Stanje u tužilaštvima širom Srpske: Bez dokaza nema ni istraga o počinjenim krivičnim djelima

26.02.2026. | 07:01

U tužilaštva Republike Srpske tokom protekle dvije godine stiglo je hiljade izvještaja o počinjenim krivičnim djelima, ali značajan broj predmeta završio je bez podizanja optužnice.

Podaci Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka pokazuju da su u 2024. godini formirana 2.283 predmeta, dok je lani taj broj iznosio 2.174.

– U 2024. godini doneseno je 528 naredbi o nesprovođenju istrage i 649 naredbi o obustavi istrage, dok je u prošloj broj naredbi o nesprovođenju smanjen na 288, ali je broj obustava povećan na 785 – naveli su iz banjalučkog tužilaštva za “Glas Srpske”.

Kada je riječ o najtežim krivičnim djelima, kako su naveli, u 2024. godini nije bilo obustava istrage za ubistvo, dok je lani donesena jedna naredba o obustavi istrage za ubistvo u pokušaju, i to zbog nedostatka dokaza.

– Za razbojništvo je u 2024. obustavljeno šest istraga, a u 2025. jedna, dok je kod teških krađa doneseno 20 naredbi o obustavi u 2024. i 29 u 2025. godini – kazali su iz ove pravosudne institucije. Zbog ugrožavanja saobraćaja u 2024. godini doneseno je deset naredbi o obustavi i sedam o nesprovođenju istrage, a u 2025. godini osam obustava i pet naredbi o nesprovođenju.

Stanje u tužilaštvima širom Republike Srpske

Nešto bolja situacija je u Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor gdje je tokom 2024. donesena 321 naredba o obustavi istrage, dok je u 2025. godini doneseno 590 naredbi o obustavi.

Podaci Okružno javno tužilaštvo Trebinje pokazuju da su tokom 2025. godine ovom Tužilaštvu dostavljena četiri izvještaja o počinjenom krivičnom djelu pokušaj ubistva, od čega je u jednom predmetu protiv NN lica donesena naredba o nesprovođenju istrage jer nije riječ o krivičnom djelu. Kako su naveli, tokom 2024. godine pristiglo im je ukupno 13 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu teška krađa od čega je jedan predmet okončan naredbom o nesprovođenju istrage jer ne postoji osnov sumnje da je prijavljeno lice počinilo krivično djelo, a dva predmeta naredbom o obustavi istrage zbog nepostojanja dokaza da je prijavljeno lice počinilo krivično djelo.

Posla je imalo i Okružno javno tužilaštvo Istočno Sarajevo koje je u 2024. godini evidentiralo 1.814 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima, a doneseno je 719 naredbi o nesprovođenju istrage i 156 naredbi o obustavi istrage. Dostavljeni podaci za 2025. godinu pokazuju da je bilo obustava istraga i za krivična djela ugrožavanje saobraćaja, kao i naredbe o nesprovođenju istrage za pojedina djela.

Advokat Saša Labotić pojasnio je za “Glas” da je jedan od čestih razloga za obustavu istrage i kada prijavljeno djelo uopšte nije krivično djelo, već eventualno predstavlja prekršaj ili građansko-pravni odnos.

U praksi, ističe on, često je razlog za obustavu istrage nedostatak dokaza protiv osumnjičenog. U takvim situacijama, kako kaže, tužilac mora donijeti naredbu o obustavi jer bez dokaza nema mogućnosti za uspješno procesuiranje.

– Podizanje optužnice bez dovoljno dokaza iz kojih proizlazi sumnja da je osumnjičeni počinio krivično djelo dovelo bi ili do odbijanja potvrđivanja optužnice ili do oslobađajuće presude, što nepotrebno opterećuje sistem, stvara troškove i optuženog izlaže negativnim posljedicama vođenja višegodišnjeg krivičnog postupka – naglasio je Labotić. Kao primjer naveo je i slučajeve u kojima se kod određenog lica pronađe ukradeni predmet, ali nema dokaza da je to lice znalo da je predmet ukraden, posebno u situacijama kupovine polovne robe putem interneta ili na pijaci.

Labotić dodaje da su razlozi za obustavu ponekad i zastarjelost, amnestija ili pomilovanje, ali da su takvi slučajevi rjeđi, te da rokovi zastare zavise od vrste krivičnog djela i kazne propisane za to krivično djelo.

Odluka o obustavi istrage, pojašnjava on, ne znači da istraga nije detaljno vođena i da dokazi nisu detaljno razmatrani.

– Tužilac mora obrazložiti naredbu o obustavi i ona podliježe kontroli. Oštećeni ima pravo pritužbe o kojoj odlučuje glavni tužilac, a čija je odluka takođe podložna kontroli glavnog republičkog tužioca. Dakle, postoji višestepena kontrola i obustava nije nikakvo jednostavno zatvaranje predmeta – ističe Labotić.

On dodaje da tužioci u istrazi vode računa i o sudskoj praksi i zakonitosti dokaza, jer se dešava da krivični postupci budu okončani oslobađajućom presudom zbog procesnih propusta, što dovodi do opterećenja sudova i tužilaštva kao i značajnih troškova za budžet.

PRIMJER

Primjer obustave istrage naveli su iz Okružnog tužilaštva Banjaluka. Naime, oni su 22. decembra 2025. godine donijeli odluku o obustavi istrage protiv N. M. zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju na štetu D. K. jer nije bilo dokaza da je osumnjičeni počinio navedeno krivično djelo.