Izaziva sljepilo, srčani udare, smrt… Panika – građani pronašli boce sa otrovnom materijom

24.02.2021. | 14:49

Građani Mostara juče su u poslijepodnevnim satima u blizini naselja Opine pronašli dvije boce bojnog otrova hlor.

Kako kaže mještanin Nijaz Muratović za portal Radiosarajevo.ba, boce možda i ne bi primijetili da nisu osjetili jak i neugodan miris koji je dolazio od njih.

“Boce su pronađene na mjestu koje je od moje kuće udaljeno nekih 150 metara. Vraćajući se s posla, jučer, zatekao sam policiju i vatrogasce koji su došli na poziv komšije koji je uočio boce. Boce ne bi ni primijetio možda da ga neugodan miris nije zaustavio”, govori Muratović. Prema njegovim riječima, pripadnici policije HNK odmah su pozvali Civilnu zaštitu i inspekciju kako bi uklonili boce, međutim dobili su odgovor kako – nije njihova nadležnost.

“Policija i vatrogasci su zaista odmah reagirali. Vatrogasci su, noseći boce za kisik i maske, uklonili iste”, prepričava Muratović za portal Radiosarajevo.ba. Napominje da se – prema naljepnici na boci – radi o hloru koji se koristio kao bojni otrov u Prvom svjetskom ratu, a koji čak izaziva sljepilo, srčani udar, a prilikom jačeg udisaja i smrt.

“Nakon što smo s ovim izašli u javnost, jutros je dolazila Krim policija i Civilna zaštita. Šta će se dalje dešavati – ostaje da se vidi”, dodao je Muratović, mještanin mostarskog naselja Opine.

U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba iz MUP-a HNK su rekli da su juče u 16:40 sati zaprimili poziv.

“U mostarskom naselju Opine primijećene su dvije plinske boce iz kojih je izlazila nepoznata otrovna materija. Nakon izlaska polcijskih službenika i vatrogasaca iste su uklonjene”, rekao je dežurni iz MUP-a HNK.

Šta je bojni hlor?

Elementarni ili bojni hlor je gas zelenkastožute boje, gustoće 2,5 puta veće od kiseonika, što će reći da je dva i po puta teži od vazduha. Pritiskom i hlađenjem lako se pretvara u žutu tečnost normalnog vrelišta.

Ima oštar, bockajući miris i vrlo je otrovan. Pri vrlo niskim koncentracijama i pri kraćem djelovanju samo nadražuje sluznicu disajnih organa, a ako je volumni udio u vazduhu samo 1%, već nekoliko udisaja može biti smrtonosno, zbog čega se i koristio kao bojni otrov u Prvom svjetskom ratu (1915.g.).

Snažno nadražuje oči i kožu, te reaguje s vlagom sluznice nosa, grla i gornjih disajnih puteva, uzrokuje bronhitis i nakupljanje vode u plućima, dodir sa tečnim hlorom uzrokuju ozebline i sljepilo.

Nastali nascentni kiseonik djeluje razorno na tkivo sluznice, a nadražuje je i hlorovodična kiselina.