Žestoka kritika! Evropa uzvraća na Trampovu prijetnju carinama zbog Grenlanda
19.01.2026. | 07:44Evropski čelnici u nedjelju su oštro kritikovali prijetnju američkog predsjednika Donalda Trampa carinama zbog njihovog protivljenja njegovim planovima o Grenlandu, upozoravajući da su transatlantske veze ugrožene.
Evropske zemlje, uključujući Dansku, čiji je Grenland autonomna teritorija, rekle su da “stoje ujedinjene” protiv Trampovog obećanja u subotu da će ih pogoditi carinama do 25 odsto osim ako Grenland ne bude ustupljen Sjedinjenim Državama.
“Carinske prijetnje potkopavaju transatlantske odnose i rizikuju opasnu silaznu spiralu”, upozorile su Velika Britanija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Norveška i Švedska u zajedničkoj izjavi.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen rekao je da Trampov ultimatum prijeti svjetskom poretku “kakav poznajemo” i budućnosti vojnog saveza NATO-a.
Glavni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da je razgovarao s Trampom o “sigurnosnoj situaciji na Grenlandu i Arktiku” i nada se da će ponovo razgovarati na ovosedmičnom samitu u Davosu. Nije detaljnije opisao njihov razgovor.
Evropski savjet saopštio je da će u narednim danima sazvati samit čelnika EU-a, nakon sastanka ambasadora EU-a u Briselu u nedjelju.
Ugrožen trgovinski sporazum
Blok je u julu postigao dogovor s Vašingtonom prema kojem će se većina izvoza EU-a suočiti s 15-postotnom američkom carinom. Nije bilo jasno kako će Trampove prijeteće carine djelovati protiv tog sporazuma.
“Ne vjerujem da je ovaj sporazum moguć u trenutnoj situaciji”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadepul za televiziju “ARD”.
Pomoćnici francuskog predsjednika Emanuela Makrona rekli su da će zatražiti od EU-a da aktivira nikada prije korišteni “instrument protiv prisile” protiv Vašingtona ako Tramp ispuni svoje dodatne carine.
Ova mjera omogućuje ograničavanje uvoza robe i usluga u EU, tržište od 27 zemalja s ukupnom populacijom od 450 miliona.
Tramp je više puta izrazio želju za aneksijom Grenlanda otkako se vratio u Bijelu kuću na drugi mandat.
Njegova retorika prema tom cilju pooštrila se otkako je početkom ovog mjeseca naredio vojnu operaciju protiv Venecuele kako bi uhvatio predsjednika te države, Nikolasa Madura.
“Ucjena”
Tramp i njegova administracija tvrdili su da bi dolazak Grenlanda pod američku vlast služio američkoj “nacionalnoj sigurnosti”.
On i njegovi pomoćnici takođe su tvrdili da Danska, članica NATO-a, neće moći braniti Grenland ako Rusija ili Kina ikada pokušaju izvršiti invaziju.
Danska i nekoliko njenih evropskih saveznika u NATO-u odgovorili su nedavnim slanjem malog broja vojnog osoblja na Grenland na vježbu, na koju su pozvane i SAD.
A u subotu su hiljade ljudi na Grenlandu i u Danskoj protestovale protiv američkog nastojanja da kontroliše arktičko ostrvo.
“Neka Amerika ode” glasio je tekst na kapama koje su nosili mnogi demonstranti, imitirajući Trampov slogan “Učinimo Ameriku ponovo velikom”.
Tramp je u subotu odgovorio prijetnjom da će od 1. februara uvesti carine od 10 odsto na robu koja u SAD ulazi iz Velike Britanije, Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske i Finske.
Od 1. juna će se povećati na 25 odsto “dok se ne postigne dogovor o potpunoj kupovini Grenlanda”, napisao je Tramp na svojoj platformi društvenih medija Truth Social.
Čak se i italijanska krajnje desničarska premijerka Đorđa Meloni, jedna od Trampovih najbližih evropskih saveznica, usprotivila prijetnji.
“Vjerujem da bi uvođenje novih sankcija danas bila greška”, rekla je novinarima tokom posjete Seulu.
Melonijeva je još rekla:
“Razgovarala sam s Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla mu šta mislim”, dodala je.
Britanski premijer Kir Starmer nazvao je to “potpuno pogrešnim” i rekao da planira razgovarati o situaciji s Trampom “u najkraćem mogućem roku”.
Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Vel osudio je Trampovu prijetnju kao “neobjašnjiv” oblik “ucjene”.
Strah od trgovinskog rata
Francuska ministarka poljoprivrede Ani Genevard upozorila je da će carine naštetiti i Vašingtonu.
“U ovoj eskalaciji carina, Tramp takođe ima puno za izgubiti, kao i njegovi vlastiti poljoprivrednici i industrijalci”, rekla je za televizijske kuće “Europe 1” i “CNews”.
Norveška, koja je takođe meta Trampove prijetnje carinama, ali poput Velike Britanije nije članica EU, rekla je da trenutno ne razmatra odmazdu protiv američke robe.
“Mislim da se treba zaustaviti i razmisliti kako bi se spriječio trgovinski rat koji bi doveo do silazne spirale”, rekao je norveški premijer Jonas Gar Store za televiziju “NRK”. Još je dodao: “Niko ne bi pobijedio.”
Zlato i srebro dostigli su rekordne vrijednosti u ponedjeljak, dok je većina tržišta dionica pala nakon što je Tramp prijetnjama oživio strahove od trgovinskog rata.
Izgledi trgovinskog rata između globalnih ekonomskih teškaša potresli su tržišta, a sigurna utočišta produžila su dobitke koji su uslijedili nakon Trampovih prijetnji Iranu prošle sedmice i američkog svrgavanja venevuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Zlato, ključni alat u vremenima previranja, dostiglo je vrhunac od 4.690,59 dolara, dok je srebro otišlo na 94,12 dolara.
Na tržištima dionica, Tokio, Hong Kong, Šangaj, Sidnej, Singapur i Velington povukli su se, iako je bilo dobitaka u Seulu i Taipeiju.
Dolar se takođe povukao u odnosu na svoje konkurente, a evro, funta i jen su svi porasli, prenosi “HurriyetDailyNews”.
