Zabrinjavajući trend Telekoma Srbija: Dug uvećan za milijardu i 150 miliona evra

13.09.2021. | 16:08

U proteklih nekoliko godina Telekom Srbija je agresivnim nastupom na tržištu multimedijskih usluga i širenjem optičke mreže u potpunosti preokrenuo model poslovanja.

S objelodanjivanjem finansijskih izveštaja za 2020. godinu, prvi put se mogu sagledati finansijski efekti dinamičnih promjena u kompaniji. Na kraju 2017. godine dugoročne obaveze su bile samo 289 miliona evra, da bi na kraju 2020. godine skočile na 1,44 milijarde evra. Dug je, dakle, povećan za milijardu i 150 miliona evra u protekle tri godine.

Već dugi niz godina u Telekomu Srbija je prisutan trend gašenja fiksne telefonije. Tako je 2016. godine Telekom od fiksne telefonije ostvario skoro 39 milijardi dinara (330 miliona evra) prihoda, ili preko 31% od poslovnih prihoda, da bi prošle godine ostvario samo 25,8 milijardi dinara, odnosno manje od 20% poslovnih prihoda (220 miliona evra), uz tendenciju dalјeg pada.

Računajući u evrima, godišnji prihodi Telekoma od fiksne telefonije pali su za 110 miliona evra u odnosu na 2016. godinu. Inače, fiksna telefonija je dugo vremena bila „zlatna koka“ Telekoma, u nju se od digitalizacije telefonskih centrala nije mnogo ulagalo, a tekući troškovi su bili minimalni. Konkretno, fiksna telefonija je bila generator „keša“ koji je znatno popravlјao finansijske performanse kompanije, piše Nova ekonomija.

Mobilna telefonija se nalazi u fazi „zasićenja“ i tu se prihod Telekoma stabilizovao na oko 63 milijarde dinara godišnje. Međutim, ni tu nema razloga za optimizam; usluga mobilne telefonije je najkonkurentnija oblast u telekomunikacionom biznisu, što povlači i pad cijena usluga. Odskora je operater A1 ponudio izuzetno povolјan paket za samo 1.499 dinara, sa prosječno 40 GB interneta mjesečno po punoj brzini i neograničenim razgovorima. Takav paket zadovolјava potrebe 95% korisnika, dok su slični paketi kod drugih operatera i 30-40% skuplјi (kod Telekoma slabiji paket košta 1.999 dinara); lako je zaklјučiti da će prihodi od mobilne telefonije nastaviti i dalјe da opadaju.

U ne tako dalekoj budućnosti (možda čak i ove godine) država Srbija će dodijeliti i 5G licence, što će omogućiti i SBB-u da se pojavi u mobilnoj telefoniji kao konkurent, kako SBB uveliko i najavlјuje. Pored toga, Telenor najavlјuje da će se pojaviti na tržištu multimedijskih usluga, pa će moći da ponudi pored mobilne telefonije i pakete usluga korisnicima kakve sada nudi Telekom.

Po izveštaju RATEL-a o tržišnom učešću u posljednjem kvartalu 2020. godine, Telekom i SBB su skoro izjednačeni i obuhvataju oko 90% korisnika multimedijskih usluga na teritoriji Srbije.

Posmatrajući isklјučivo porast broja korisnika multimedije, moglo bi se zaklјučiti da je Telekom ostvario veliki napredak. Međutim, ako pogledamo finansijske efekte tog „napretka“, podaci nisu nimalo ohrabrujući.

Prihodi od prodaje (kada se isklјuče ostali poslovni prihodi koji nisu pravi pokazatelј) u posljednjih pet godina porasli su sa 120 milijardi na 129 milijardi dinara (sa 1,020 milijardi evra na 1,1 milijardu evra), dok su poslovni rashodi povećani za 12,5 milijardi dinara (106 miliona evra); poslovni rashodi su porasli za 3,5 milijardi dinara (30 miliona evra) više nego prihodi.

To je plaćeno ogromnim zaduženjem kompanije: na kraju 2017. godine dugoročne obaveze su bile samo 34 milijarde dinara (289 miliona evra), da bi na kraju 2020. godine skočile na 169 milijardi dinara (1,44 milijarde evra): dug je, dakle, povećan za milijardu i 150 miliona evra u protekle tri godine!

Stvarna dugovanja su još veća, pošto su kratkoročne obaveze za 41 milijardu dinara (349 miliona evra) veće od obrtne imovine (sve do 2018. godine taj odnos je bio relativno izbalansiran). Razlika od 350 miliona evra pokazuje da kompanija ima velike teškoće sa likvidnošću, odnosno da će Telekom morati da uzima nove kredite i za tekuće poslovanje (a ne samo za investicije, što bi bilo normalno za uspešnu kompaniju). Kada i tu razliku uzmemo u obzir, dolazimo do podatka o realnom zaduženju Telekoma od 210 milijardi dinara, odnosno milijardu i 788 miliona evra.

Zato i ne čudi što je Telekom zbog nelikvidnosti prošle godine iskoristio mogućnost reprograma kredita od 49 miliona evra, pozivajući se na odluku Narodne banke Srbije povodom krize oko kovida. Međutim, kompanija nije mogla imati teškoće u poslovanju zbog kovida, pošto su u uslovima „zaklјučavanja” građani neizbežno bili upućeni na povećano korišćenje telekomunikacionih usluga; odlaganje vraćanja duga banci je signal ozbilјnih teškoća u finansiranju Telekoma.

To nije sve: Telekom je krajem septembra 2020. godine, koristeći specijalnu zakonsku regulativu namijenjenu za ublažavanje posljedica kovida, izdao emisiju korporativnih obveznica u visini od 23,5 milijardi dinara, odnosno oko 200 miliona evra, na rok od pet godina. Umjesto da te obveznice budu razgrablјene od strane poslovnih banaka i drugih učesnika na tržištu, dobar dio te emisije završio je u portfelјu Narodne banke, što rječito govori o nedostatku povjerenja u poslovanje Telekoma Srbija.

Telekomu ove godine dospjeva za vraćanje čak 51,5 milijardi kredita, odnosno 440 miliona evra (uz ostale kratkoročne obaveze). Za kompaniju će biti izazov da bez državne pomoći obezbjedi povolјne (nove) kredite za vraćanje dospjelih obaveza.