Veliki preokret na tržištu uglja u BiH: Uvoz i izvoz pali, a problemi tek dolaze

11.11.2026. | 13:41 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Nakon višegodišnje intenzivne trgovine ugljem, Bosna i Hercegovina je u prvih deset mjeseci zabilježila značajno smanjenje njegovog uvoza i izvoza.

Prema posljednjim podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za prvih deset mjeseci ove godine, uvezeno je blizu 454 hiljada tona uglja, vrijednih nešto više od 136 miliona maraka. Poređenja radi, tokom cijele prošle je uvezeno preko 888,5 hiljada tona vrijednih više od 336 miliona maraka.

Slična situacija vlada i kod izvoza. Za prvih deset mjeseci izvezeno je “samo” 175 hiljada tona vrijednih približno 29 miliona maraka, dok je u prošloj godini preko 887,5 hiljada tona prodato za oko 146,5 miliona maraka.

Posljednji podaci se značajno razlikuju od trendova koji su vladali prethodnih godina. Uvoz je 2024. godine iznosio 404,6 miliona KM za nešto više od 843 hiljada tona, a 2023. godine je bio gotovo 1,2 miliona tona vrijednih 665,5 miliona KM. Izvoz je te godine bio oko 970 hiljada tona vrijednih blizu 165 miliona KM.

Gašenje Koksare i Željezare proimijenilo uvoz

Profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli i predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (RESET) Mirza Kušljugić rekao je za CAPITAL da su ovogodišnji podaci direktni rezultat gašenja Željezare u Zenici i Koksare u Lukavcu koje su uvozile milion tona uglja za sopstvene potrebe.

“Iduće godine biće uvoz nula jer nijedna od ovih velikih kompanija više nije u pogonu. Koksara je uvozila milion tona kamenog uglja dok je radila, a nešto je kupovala i Željezara. Kada govorimo o izvozu, on je ranijih godina išao u Srbiju, jer je dosta uglja kupovala Elektroprivreda Srbije. Sada vjerovatno kupuju negdje drugo“, kaže Kušljugić.

Vjeruje da će se teške posljedice zbog prestanka rada ovih postrojenja najviše osjetiti u željeznicama oba entiteta, koje su do sada takoreći živjele od transporta ovog energenta.

“Taj recept smo najavili prije tri godine kad smo pričali o rastu uvoza uglja. Ako nećete organizovano da rješavate probleme, kada krene nizbrdo, shvatite kasno da nema dobrih kratkoročnih rješenja“, kaže Kušljugić.

Kada je riječ o uvozu uglja u BiH, najviše ga je došlo iz Češke odakle je nabavljeno oko 76,5 hiljada tona, zatim Kolumbija sa 57,3 hiljade tona, Sjedinjene Američke Države sa 48,6 hiljada tona.

Posljednji podaci pokazuju značajnu promjenu u odnosu na 2023. godinu kada su Sjedinjene Američke Države bile dominantan dobavljač od kojeg je BiH tada uvezla više od 909 hiljada tona kamenog uglja. Prošle godine je iz SAD uvezeno “samo” 435 hiljada tona.

BiH je sa druge strane prošle godine u Srbiju izvezla više od 860 hiljada tona mrkog uglja, koji se najčešće loži u termoelektranama. Ove godine, za prvih deset mjeseci, BiH je u Srbiju izvezla “samo” 155,6 hiljada tona ovog energenta.

Uporedimo li ove podatke sa, na primjer 2023. godinom kada je u Srbiju izvezeno 994 hiljade tona i 2024. godinom sa 987 hiljada tona, dobija se slika koliki je to pad.

Koliko smo uvozili kamenog uglja, a koliko koksa?

Prema podacima UIO BiH, u prvih deset mjeseci 2026. godine, uvezeno je gotovo 256 hiljada tona kamenog uglja vrijednog 63,8 miliona KM, oko 53 hiljade tona mrkog uglja, za šta je izdvojeno 11 miliona KM, te 126,6 hiljada tona koksa i polukoksa, vrijednih 53,5 miliona KM. Uvezeno je i gotovo 18 hiljada tona treseta vrijednog blizu osam miliona KM.

Podsjetimo, elektroprivrede oba entiteta u BiH u velikim su problemima zbog nedostatka uglja, ali i nedomaćinskog upravljanja ovim sektorom.

Vlada Republike Srpske prvo je preko firme „Gas-Res“ isplatila ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu 240 miliona KM koncesiju na ugalj, obećavajući građanima da će svaki dan ući u eksploataciono polje „Ugljevik 2“, a zaboravljajući da spomene da tamo nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi i da to neće ići tako lako.

Rezultat koji smo dobili je nedostatak uglja zbog kojeg RiTE „Ugljevik“ u posljednjih nekoliko mjeseci više puta ispada iz sistema ili prestaje sa radom.

U očajničkom pokušaju da pokrpi rupe u snabdijevanju, ali i da udovolji apetitima njima bliskih ljudi, Vlada je, uprkos upozorenjima, naručila ugalj za gotovo 200 miliona maraka sa ležišta Bukova Kosa kod Prijedora.

U pitanju je ugalj iz rudnika koji je bez ekološke dozvole otvorila firma „Drvo-export“ iza koje stoji Srđan Klječanin Rufi, a koji sadrži otrovne količine sumpora zbog čega ranije nije ni bio eksploatisan, o čemu je CAPITAL više puta pisao.

Ni Elektroprivreda BiH nije u boljem stanju. Od 2022. godine više od 500 miliona KM je potrošeno za kupovinu električne energije jer vlastita proizvodnja nije bila dovoljna, a sada joj nedostaje milion tona uglja.

Ovo je u emisiji Federalne televizije “Plenum” rekao izvršni direktor za snabdijevanje i trgovinu Elektroprivrede BiH Nevad Ikanović.

Prema njegovim riječima, rudnici u sastavu koncerna trenutno proizvode oko 3,1 milion tona uglja, što je ispod potreba Elektroprivrede BiH. Rekao i da je uprava obustavila avansno plaćanje uglja te da rudnicima sada plaća isporučene količine.

U pokušaju da prebrode probleme u kojim su se našli, poskupljenje struje je najavljeno u oba entiteta.

U Republici Srpskoj struja za privredu će poskupiti već od Nove godine, dok će građani dobiti „po džepu“ otprilike u martu. Još uvijek se ne zna koliko će to poskupljenje iznositi.

Elektroprivreda BiH najavila je da do Nove godine neće pokretati promjenu cijena za domaćinstva. Hoće li to učiniti u 2027. trebalo bi biti jasnije sredinom decembra, kada se očekuje usvajanje plana poslovanja kompanije. Privredi je poskupljenje već najavljeno i iznosiće oko 30 odsto, piše Capital.