Uvoz žive stoke raste, broj grla opada: Uzgajivači upozoravaju na ozbiljne posljedice
28.02.2026. | 17:17Dok vrijednost uvoza žive stoke u BiH bilježi snažan rast, broj svinja i goveda u Republici Srpskoj opada, što domaći uzgajivači ocjenjuju kao ozbiljno upozorenje za budućnost proizvodnje.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, vrijednost uvoza u 2025. godini dostigla je skoro 110 miliona KM, dok je godinu ranije ta cifra iznosila 93,2 miliona KM.
Najviše novca otišlo je na goveda i to 77,7 miliona KM, što je za oko 22 miliona KM više nego prije dvije godine.
Kada je u pitanju početak 2026. godine, do sada je u BiH stiglo žive stoke čija je vrijednost 7,8 miliona KM, što je u odnosu na isti period prošle godine, manje za oko 166.000 maraka.
Istovremeno, podaci Republičkog zavoda za statistiku RS pokazuju da je ukupan broj svinja manji za 2,3 odsto, a goveda za 0,2 odsto. Rast je zabilježen kod živine 10,2 odsto i ovaca 0,6 odsto.
Domaća proizvodnja može da podmiri dio potreba
Predsjednik Udruženja svinjara Republike Srpske Mišo Maljčić naglasio je da domaći proizvođači trpe velike gubitke, jer svinje ostaju neprodate, dok se tržište oslanja na uvoz.
– Domaća proizvodnja može da podmiri dio potreba, ali uzgajivači tovnih svinja primorani su na prodaju ispod ekonomske cijene. Ako se ovaj trend nastavi, mnogi će odustati od proizvodnje – rekao je Maljčić.
Prema njegovim riječima, trenutna situacija u svinjogojstvu je izuzetno teška, prije svega zbog prekomjernog uvoza iz Evropske unije koji je počeo početkom decembra.
– Iako domaća proizvodnja pokriva veći dio potreba Republike Srpske, ni te količine nisu prodate. Imamo narušene odnose na tržištu. Stiče se utisak da pojedini prerađivači čak i priželjkuju da nema domaće svinje, kako bi nastavili sa uvozom. Sistem je neuređen, a institucije, nažalost, ne pokazuju dovoljno interesovanja da se ovaj problem riješi – naveo je Maljčić.
Prema njegovim riječima, poseban problem predstavlja nepoštovanje pravilnika o rokovima upotrebe svinjskog mesa.
– Rok od momenta klanja do upotrebe je pet dana za but, vrat i krmenadlu, četiri dana za ostale kategorije, te 24 časa za faširano meso i iznutrice – pojasnio je Maljčić.
Prijeti li nestašica i duple cijene na jesen?
On ističe da potrošači često kupuju meso staro deset do 15 dana, jer ne čitaju deklaracije koje moraju da sadrže mjesto rođenja životinje, mjesto uzgoja, broj registrovane klanice, datum klanja, datum rasijecanja i rok upotrebe. Ukoliko se nastavi ovakva situacija, kako kaže, ostaćemo bez 30 odsto proizvodnje jer proizvođači koji su pretrpjeli gubitke neće ulaziti u novi ciklus tova.
– To može dovesti do nestašice i naglog rasta cijena na jesen. Ukoliko u Evropi tada dođe do poskupljenja, kod nas bi cijene mogle biti i duplo veće – zaključio je Maljčić.
Manjak teladi i pad broja grla za tov
Slična situacija je i u govedarstvu, a predsjednik Udruženja uzgajivača tovne junadi Goran Mitrović kaže da je grla za tov sve manje i da njihov broj u Evropi kontinuirano opada.
– Tele za tov može se proizvesti u sistemu mliječnog govedarstva ili u sistemu “krava-tele”. Međutim, broj krava se smanjuje, pa je i teladi sve manje na tržištu. Bez ozbiljnih podsticaja teško je očekivati povećanje proizvodnje – kazao je Mitrović za Glas.
Prema njegovim riječima, veliki problem i u izvozu jer nedostaje adekvatnih izvoznih ruta i luka.
– Ne može se u potpunosti iskoristiti potencijal proizvodnje kvalitetnih rasa kao što su šarole i limuzin, koje bi imale svoje tržište u inostranstvu, uključujući i arapske zemlje – zaključio je Mitrović.
RURALNE SREDINE
Goran Mitrović ističe da je sve manje onih koji su spremni da žive i rade u ruralnim i planinskim područjima.
– Pitanje je ko će se vratiti na visoravan poput Romanije i prihvatiti da se bavi stočarstvom kao osnovnim zanimanjem. Kada se jednom ta područja zapuste i zemljište zaraste, povratak proizvodnje postaje još teži. Teško je očekivati oživljavanje stočarstva u ruralnim sredinama i povećanje domaće proizvodnje teladi i tovne junadi – naveo je Mitrović.
