Uvoz bez carine: Prasad, jogurt i vino “planuli”, dio kvota neiskorišten

18.02.2026. | 13:27

Podaci o iskorištenosti tarifnih kvota pokazuju da je većina bescarinskog uvoza ostala na prošlogodišnjem nivou, dok je dio kvota ostao potpuno neiskorišten, uključujući pojedine kategorije mesa i žive stoke.

Od 85 tarifnih oznaka za koje je omogućen bescarinski uvoz u Bosnu i Hercegovinu, za 19 nije bilo zainteresovanih uvoznika. Podaci o iskorištenosti kvota, između ostalog, pokazuju nultu stopu uvoza za žive svinje koje nisu domaće vrste, a čija je težina manja od 50 kilograma, smrznute butove i komade sa kostima od domaćih svinja, potom živu domaću perad vrste Gallus domesticus, kao i meso od njih.

S druge strane, veoma visoka iskorištenost, preko 90 odsto, i dalje se bilježi za kvotu za žive svinje domaće vrste mase manje od 50 kilograma namijenjene za tov, određene mliječne proizvode poput jogurta, kao i kvotu za vina. Ukupno je kod sedam odsto otvorenih tarifnih kvota došlo do rasta uvoza.

„Možemo istaći rast uvoza iz EU za živa goveda domaće vrste težine veće od 160, ali ne veće od 300 kilograma, namijenjena za tov. Takođe je uočen rast uvoza za određene jogurte i alkoholna pića za koja se izdaju odobrenja na godišnjem nivou“, navedeno je u Informaciji koju je pripremilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Većina kvota na istom nivou

Za 60 odsto otvorenih tarifnih kvota uvoz robe ostao je na gotovo istom nivou kao i prethodne godine, dok je kod 10 odsto došlo do pada uvoza u odnosu na lani. Kod pojedinih roba zabilježeno je značajno smanjenje, poput žive jagnjadi, mašinski otkoštenog mesa (MDM), komada bez kostiju i klaoničkih proizvoda od kokoši vrste Gallus domesticus, kako za kvote otvorene domaćim propisima, tako i za kvote iz EU bez uslova otkupa na domaćem tržištu.

Na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica i Bosne i Hercegovine, omogućen je bescarinski uvoz određenih primarnih poljoprivrednih proizvoda iz Evropske unije u unaprijed odobrenim količinama. Podaci Uprave za indirektno oporezivanje pokazuju da je značajan dio kvota djelimično ili u velikoj mjeri iskorišten.

Tako je za junice, čistokrvne za priplod, od kvote od 2.200 tona iskorišteno 54,04 odsto, odnosno uvezeno je 1.188,77 tona. Za živa goveda domaće vrste težine između 160 i 300 kilograma, namijenjena za tov (ne za klanje), od kvote od 2.600 tona iskorišteno je 39,72 odsto.

Kod živih svinja koje nisu domaće vrste, do 50 kilograma, od kvote od 700 tona nije bilo uvoza – iskorištenost je nula odsto. Kod jagnjadi do jedne godine, od kvote od 450 tona iskorišteno je svega 0,32 odsto.

Kvote ostaju i narednih godina

Kvote otvorene prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Sporazumu EFTA i Protokolu uz SSP između Evropskih zajednica i njihovih država članica i Bosne i Hercegovine, kojim je uzeto u obzir pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji, ponavljaju se u potpunosti svake naredne godine, bez obzira na stepen njihove iskorištenosti, prenosi Agroklub.

Prema Sporazumu o poljoprivrednim proizvodima između Švajcarske i BiH u okviru EFTA-e, Bosna i Hercegovina je ukinula carine na uvoz 200 junica porijeklom iz Švajcarske i Lihtenštajna. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u 2025. godini za ove tarifne kvote nije bilo uvoza.