Upis na pragu! Trivić: Džaba nam stipendije, uveli smo kult nerada

Nikola Simić | BL Portal

26.05.2026. | 14:49

Dosadašnji sistem stipendiranja učenika koji upisuju deficitarna zanatska zanimanja u Republici Srpskoj ne daje očekivane rezultate, a najveći dio tog novca bude loše iskorišćen jer đaci škole upisuju isključivo zbog finansijske koristi, a ne zbog želje da se bave tim poslom.

To je ocjena Saše Trivića, potpredsjednika Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, koji za BL portal upozorava da domaćem tržištu rada već godinama nedostaje kvalifikovana radna snaga, dok dio mladih nakon završene škole nema dovoljno praktičnog i primjenjivog znanja.

„Najveći dio para od stipendija za učenike koji upisuju zanatska zanimanja nije dobro iskorišćen. Imamo informacije sa terena da djeca upišu određenu školu samo da bi došla do te stipendije, a poslije se uopšte ne bave tim poslom. Zato mislim da taj način stipendiranja treba hitno promijeniti jer definitivno ne daje rezultate kakve bi trebalo“, ističe Trivić.

Dodaje da je problem mnogo širi od samih stipendija i da se već sada osjećaju ozbiljne posljedice nedostatka radnika u gotovo svim sektorima.

„Kvalifikovane radne snage nam ozbiljno nedostaje, a i kod onih koji završe školu postavlja se pitanje šta zapravo znaju. Posebno je problematično što se i dalje upisuju zanimanja za koja se unaprijed zna da nemaju nikakvu budućnost na tržištu“, upozorava Trivić.

„Uveli smo kult nerada u društvo“

Prema njegovim riječima, situacija je došla do tačke u kojoj gotovo da više nema zanata koji nije deficitaran, ali interesovanje mladih za takve poslove i dalje opada.

„Mlađe generacije ne biraju zanate iz više razloga. Postoje zanatski poslovi koji su i dalje slabije plaćeni, ali sa druge strane mi smo kao društvo uveli jedan opasan kult nerada. Svi znaju da se na zanatu mora zapeti i raditi, a ako dijete od malih nogu dobije poruku da uopšte nije dobro raditi, potpuno je normalno da onda neće ni htjeti da ide na zanat“, smatra Trivić.

Ističe da problem danas više nije ni broj odjeljenja u stručnim školama, jer mnoga mjesta ostaju prazna.

„Slobodna mjesta se svakako ne popunjavaju. Upravo zbog tog potpunog odsustva zainteresovanih neka zanimanja se polako i gase. Na tržištu imamo ogromne potrebe poslodavaca, ali sa druge strane nemamo gotovo nikakav interes đaka“, kaže on.

Veće plate i reforma obrazovanja

Trivić smatra da rješenje ne leži u kratkoročnim podsticajima, već u ozbiljnim promjenama obrazovnog sistema i tržišta rada.

„Za dugoročno rješenje problema nisu nam potrebne samo stipendije. Paralelno se moraju dizati plate radnicima, ali se mora i reformisati obrazovanje na način da se mladima obezbijede znanja za cijeli život“, poručuje Trivić.

Naglašava da se školstvo mora prilagoditi vremenu brzih tehnoloških promjena i modernom tržištu rada.

„Danas su promjene u društvu i privredi toliko brze da više niko ne može reći – ja sam išao u školu za to zanimanje i sada ću 40 godina raditi isti posao. Moramo bježati od rane i uske specijalizacije u školama ka opštim znanjima i vještinama, dok bi se sama specijalizacija za konkretne poslove trebala obavljati direktno u preduzećima“, zaključio je Trivić za BL portal.