Umro vam je član porodice: Pare na računu ne smijete da dirate, a ovo vas čeka sa kreditom i računima…

18.05.2025. | 23:04

Kada član porodice premine, bilo da je to roditelj, supružnik, baka ili djed, oni koji ostaju, osim velike tuge i bola, često se suočavaju s nedoumicama vezanim za račune u bankama, novac koji se nalazi na njima, ali i kredite koji ostaju neisplaćeni.

Ipak, kako su za Telegraf Biznis rekli iz Udruženja banaka Srbije, smrt klijenta ne znači kraj njegovih obaveza prema banci – one automatski prelaze na nasljednike.

Od zamrznutih računa do otplate kredita, zakon precizno uređuje kako se imovina i dugovi pokojnika prenose na one koji ostaju.

Pravni okvir

Pravni okvir za uređenje pitanja prava i obaveza klijenta banke odnosno finansijske institucije u slučaju smrti klijenta, na nivou opštih pravila, uređen je Zakonom o nasljeđivanju, Zakonom o vanparničnom postupku i Zakonom o obligacionim odnosima.

Kako ističu iz UBS-a, načelno, navedeni zakonski propisi propisuju da imovinu svakog fizičkog lica čine sva njegova prava i obaveze, pod čim se, bez ograničenja, podrazumijevaju i prava i obaveze od i prema bankama i drugim finansijskim institucijama.

Posljedice smrti fizičkog lica na njegov status klijenta banke odnosno finansijske institucije su univerzalne – to lice prestaje da bude subjekt prava, pa time i prava i obaveza prema bilo kome, pa i prema bankama i finansijskim institucijama.

Imovinsko pravo nasljednika

Posljedice na imovinska prava nasljednika su brojne i primjenjuju se na sve poslove koje je pokojna osoba imala sa bankom ili finansijskom institucijom za života, a na njeno mjesto, momentom smrti, stupaju njeni nasljednici, što je takođe univerzalna posljedica nastupanja činjenice smrti.

Posljedice na imovinska prava zavise od vrste i modela poslovnog odnosa koji je pokojnik ostavio za sobom.

Ono što mnogi, možda, ne znaju jeste da smrću klijenta banke ili finansijske institucije prestaju da važe sva punomoćja koja je ova osoba dala nekom drugom fizičkom licu da raspolaže sredstvima sa njegovog računa.

Zabrana korišćenja sredstava

Veoma je važno imati na umu da je, sve do trenutka pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju, drugim licima zabranjeno raspolaganje sredstvima sa računa pokojnika, odnosno ostavioca.

Takođe, bitno je znati da postoji izuzetak ovoj zabrani.

Jedini izuzetak od ove zabrane jeste u korist članova porodičnog domaćinstva pokojnika, i to samo za potrebe pokrića troškova sahrane. Ovo pravo se može ostvariti pomoću odgovarajućih računa pogrebnih troškova (ukoliko nisu iskorišćena sredstva za naknadu ovih troškova kod Fonda PIO ili nekog drugog obveznika plaćanja ovih troškova – recimo osiguranja).

Kamate

Kako navode i u UBS-u, docnja, odnosno zatezna kamata zbog te docnje, kao i nastupanja roka zastarjelosti, od momenta smrti ostavioca do pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju, ne teku, primjenom pravila o prekidu rokova iz Zakona o obligacionim odnosima.

Drugim riječima, banka obustavlja obračun zatezne kamate po svim osnovama – kredit, dozvoljeno prekoračenje, kreditna kartica – od momenta nastupanja smrti. Ovo traje do momenta donošenja ostavinskog rješenja, kada se utvrđuje dalje postupanje.

Kako navode iz UBS-a, nasljedničkom izjavom nasljednici se prihvataju, pored sve ostale imovine koja im pripada po nasljeđu, i prava i obaveze prema finansijskoj instituciji sa kojom je ostavilac bio u poslovnom odnosu.

Nasljednik ili nasljednici koji za to imaju pravni interes mogu otplatiti dug ostavioca po bilo kojoj preuzetoj obavezi prema finansijskoj instituciji, bez navođenja pravnog osnova za to, čak i prije davanja nasljedničke izjave.

Nasljeđivanje kredita

Poslije smrti člana porodice, pred nasljednicima stoje brojni izazovi.

Dodatni izazovi mogu nastati nasljeđivanjem obaveze otplate kredita u situacijama kada nasljednik nema kreditnu sposobnost da od banke dobije kredit, a nasljeđem naslijedi obavezu vraćanja cijelog ili dijela kredita kojim se pokojnik za života zadužio.

Iz Udruženja banaka Srbije navode da su izazovi koji iz te situacije mogu da proisteknu isključivo na strani banke.

– Nasljeđuju se dugovanja u visini vrijednosti naslijeđene imovine. Na primjer, ako osoba naslijedi samo automobil u vrijednosti od 3.000 evra, a u banci sazna da je pokojnik imao kredit u vrijednosti od 100.000 evra, ta osoba može da naslijedi dug u vrijednosti od samo 3.000 evra. Banka mora da otpiše ostala potraživanja. Utoliko su izazovi na strani banke – navodi stručnjak za Telegraf.

Ostaviočev depozit se dijeli među nasljednicima saglasno u rješenju o nasljeđivanju definisanim udjelima, u slučaju više nasljednika.

Informacije za nasljednike

Nasljeđivanje prava i obaveza prema banci, odnosno finansijskoj instituciji, koji do pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju nisu bili poznati nasljednicima, podijeliće se među njima dopunskim rješenjem o nasljeđivanju.

Informacije o pravima i obavezama ostavioca, tokom ostavinskog postupka, po službenoj dužnosti prikuplja sud, odnosno javni bilježnik kome je povjereno vođenje ostavinskog postupka odgovarajućim rješenjem nadležnog suda.