Ulaganja mala, zarada “debela”: Ova biljka donosi ozbiljne pare
08.09.2025. | 20:16Iako je ova sezona prošla bez kapi kiše i sa visokim temperaturama, jedna biljka odoljela je svim nepovoljnim uslovima i donijela debelu zaradu poljoprivrednicima, a riječ je o leblebiji.
U žetvi, polovinom avgusta, prosječan prinos leblebije bio je oko 1,4 tone po jutru, pa će leblebije biti oko 200 tona. Od te količine za domaće potrebe Srbiji će trebati 60 odsto, a ostatak će se izvesti kao sirovina u Sloveniju i Mađarsku.
Leblebija je sve traženija u ljudskoj ishrani. Od nje se ne pravi samo humus, već se dobija i više vrsta brašna, griz, tjestenina, keks, sapun. U svim namazima osnovni sastav je leblebija i zato je potrebna i prehrambenoj industriji.
“Za sjetvu leblebije ne trebaju velika ulaganja. Po jutru treba stotinu evra za sjeme, koje se uvozi iz Mađarske, a od agrotehničkih mjera potrebno je đubrenje koprivom, koje poljoprivrednici sami prave”, izjavio je za “Dnevnik” pionir u gajenju leblebije, poljoprivrednik, preduzetnik i diplomirani ekonomista Nemanja Mirilov iz Bačkog Gradišta i dodao:
“Naut se seje od početka marta do kraja maja i poslije stotinu dana žanje. Zato leblebiju zovu i stodanac. Ne traži bogatu zemlju. Odgovara joj i slatina i glina. Voli suvu i toplu klimu, ali zahtjevna je i nježna biljka. Nije kao soja ili pšenica, da se poprska vještačkim đubrivom i time završi posao”.
Mora se svakih od nedjelju do 10 dana ići na njivu, ulaziti u polje i gledati kako raste u svim fazama razvoja. Pošto se ne uzgaja na bazi hemije, treba voditi računa o biljci, jer ukoliko đubrivo od koprive nije napravljeno kako treba, neće djelovati na leblebiju.
100 evra za jutro leblebije
Mirilov napominje da je godina bila izuzetno povoljna za leblebiju, bez kapi kiše u junu i s visokim dnevnim temperaturama.
“Dok ratari koji siju tradicionalne biljne kulture mole boga da im pošalje kišu, mi koji sijemo naut molimo ga da nam je ne šalje”, kaže sagovornik.
Ove sezone prinos mu je bio iznad očekivanog 1,4 tone po jutru, veći za 200 kilograma u odnosu na prošlu godinu. Mada, za veći rod zasluga vjerovatno pripada i uzgajivačima koji iz godine u godinu stiču iskustvo i doprinose boljim prinosima.
Mirilov je leblebiju počeo da sije 2015. godine, u želji da se oproba u novoj proizvodnji, da bi nastavio da se bavi zemljoradnjom kao i njegov deda i tata. Prve godine posijao je leblebiju na jutru, isto kao što se seje soja, nije koristio hemiju i dobio je 1,2 tone nauta. Prodao ga je po cijeni kao da je sejao pet jutara pšenice. Već naredne godine naut je posijao na pet jutara i opet dobio izvanredan prinos i cijenu.
“Kišne 2018. godine propalo mi je 18 jutara leblebije. Došlo je do razmirica u porodici i savjeta da dignem ruke od te kulture. Nisam poslušao starije, već nastavio dalje. Puno sam čitao, tražio kontakte sa proizvođačima po svijetu, slušao njihova iskustva, usavršavao se u gajenju i pored sjetve počeo da je i prerađujem”, ističe Mirilov.
Od Subotice do Lebana
Mirilov znanje o gajenju prenosi drugim poljoprivrednicima od Subotice do Lebana i Preševa i u kooperaciji pomaže u sjetvi, preradi i prodaji.
“U uzgoju je važna agrotehnička mjera koja se radi na bazi mikroorganizama. Oni hrane zemlju, zemlja hrani biljku a biljka hrani mikroorganizme i taj zaokružen krug u poljoprivredi je EM tehnologija”, ističe Mirilov.
Napominje da su mikroorganizmi zdravi, stvaraju se u vlažnom zemljištu. Đubrivom od koprive leblebija se prska svakih 12−14 dana. Kopriva ovoj tropskoj biljci daje dosta azota, gvožđa i kalijuma. Zemljoradnici je sami proizvode, kao i đubrivo, po posebnom receptu.
