U BiH eksplodirao uvoz jedne vrste automobila: Energetska kriza mijenja navike vozača

20.05.2026. | 14:42

Globalna energetska kriza, dodatno produbljena sukobima na Bliskom istoku i nestabilnim tržištem nafte, sve snažnije utiče na automobilsko tržište širom svijeta. Dok velike sile vode bitke oko energenata i trgovine, posljedice tih promjena polako postaju vidljive i u Bosni i Hercegovini.

Sastanak američkog predsjednika Donald Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga protekle sedmice u Pekingu još jednom je pokazao koliko je pitanje energije postalo ključno geopolitičko oružje.

Iako je fokus razgovora bio trgovina, američki i kineski pristup energetskoj budućnosti danas su potpuno različiuti. Dok SAD nastavljaju da se oslanjaju na izvoz nafte i gasa, Kina posljednjih godina ubrzano širi proizvodnju i izvoz električnih automobila, baterija i solarnih panela.

Upravo zbog rata na Bliskom istoku i straha od novih poremećaja na tržištu nafte, mnoge države sve više traže alternativu fosilnim gorivima. Kina je to prepoznala kao veliku priliku.

Prema podacima koje je objavio Politico, kineski izvoz električnih i hibridnih vozila, baterija i solarnih panela bilježi snažan rast upravo tokom perioda energetske nestabilnosti. Analitičari smatraju da Kina pokušava da se pozicionira kao država koja može ponuditi “energetsku sigurnost kroz tehnologiju”.

Takve promjene polako se reflektuju i na tržište BiH.

Hibridi u velikom porastu, električni automobili i dalje skupi za građane BiH

Podaci koje je Uprava za indirektno oporezivanje BiH dostavila Aloonline pokazuju zanimljiv trend.

Kada je riječ o električnim vozilima, uvoz je posljednjih godina blago opao:

2023. godina – 240 vozila
2024. godina – 230 vozila
2025. godina – 178 vozila

Međutim, potpuno drugačija situacija je kod hibridnih automobila.

Uvoz hibrida u BiH raste iz godine u godinu:

2023. godina – 1.512 vozila
2024. godina – 2.408 vozila
2025. godina – 3.341 vozilo

Iz UIO BiH navode da je ove godine u prva četiri mjeseca uvezeno 120 električnih vozila ukupne vrijednosti 5,3 miliona KM, dok ih je prošle godine u istom periodu bilo 59, vrijednosti 3,3 miliona KM. Međutim, da li su a građani BiH spremni za masovni prelazak na električne automobile pitanje je i infrastrukture koja to podržava, pogotovo mreže punionica.

Sa druge strane, prema podacima koje nam je dostavila UIO, građani BiH biraju hibride kao kompromisno rješenje.

Svakako, da onni troše manje goriva od klasičnih automobila, ne zavise potpuno od električne infrastrukture, a vozačima pružaju osjećaj sigurnosti u zemlji gdje je mreža punionica i dalje ograničena.

Kina koristi trenutak

Utrenuku kada Evropa i Amerika vode političke rasprave o energetskoj tranziciji, Kina već godinama sistemski ulaže u proizvodnju električnih vozila i baterija.

Danas kineske kompanije dominiraju globalnim tržištem baterija za električne automobile, a kineski proizvođači sve agresivnije ulaze i na evropsko tržište.

Energetska kriza dodatno im ide u prilog.

Što su gorivo i energenti skuplj, to su električni i hibridni automobili privlačniji kupcima, pokazuju izvještaji. Upravo zbog toga mnogi svjetski analitičari smatraju da Kina iz trenutne globalne krize izvlači dugoročnu ekonomsku korist.

Ekološka prednost električnih i hibridnih vozila

Pored ekonomskog aspekta, sve češće se otvara i pitanje kvalieta vazduha.

Gradovi u BiH tokom zimskih mjeseci redovno se nalaze među najzagađenijima u Evropi, posebno Sarajevo, Tuzla i Banja Luka.

Iako najveći dio zagađenja dolazi iz individualnih ložišta, industrije i termoelektrana, saobraćaj takođe ima značajan udio, posebno u urbanim sredinama.

Električni automobili nemaju direktnu emisiju izduvnih gasova, dok hibridi troše manje goriva i proizvode manje štetnih emisija od klasičnih benzinskih i dizel vozila.

Tend rasta hibridnih vozila pokazuje da dio građana BiH već sada traži ekonomičniji i donekle ekološki prihvatljiviji način vožnje, piše Aloonline.