Tržište nekretnina u Srpskoj ne posustaje: Za stan daju više od pola miliona maraka

31.05.2021. | 19:37

Cijena najskupljeg prometovanog stana u Banjaluci ove godine iznosi 534.425 konvertibilnih maraka, a u Trebinju 131.000 marku.

Ove podatke je Srpskainfo dobila od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a upravo u najvećem i najjužnijem gradu Srpske je najveća potražnja za nekretninama.

Uz najskuplji prometovani stan u Banjaluci od 250 kvadratnih metara, prodata su i četiri garažna mjesta. Stan se nalazi u zgradi izgrađenoj 2009. godine. Što se tiče Trebinja, najskuplji prometovani stan je površine 81 kvadratni metar i uz njega je prodato i jedno garažno mjesto. Stan nije kupljen od investitora, ali je zgrada novije gradnje, od 2015. godine.

Po podacima iz Geodetske uprave, tokom prošle godine u RS prometovano je ukupno 19.064 nepokretnosti, a ukupna ostvarena cijena je 421,2 miliona KM. Upravo je oblast stanogradnje u RS najbrže rastuća djelatnost i, vjerovatno, najprofitabilnija investicija jer, kada je u pitanju Banjaluka i nekoliko gradova, vlada ekspanzija.

Zavod za statistku RS objavljuje podatke o broju prodatih novih stanova u RS. Tako su u prvom kvartalu ove godine prodata 363 nova stana, a od tog broja čak 43 odsto u Banjaluci. Prosječna cijena po kvadratu je 1.736 maraka za cijelu RS, dok je prosječna cijena prodatih novih stanova u Banjaluci 2.175 maraka. U Zavodu za statistiku RS za Srpskainfo napominju da su lokacija zgrade i kvalitet gradnje dva osnovna faktora koja utiču na prosječnu cijenu u svim gradovima, što naročito treba imati u vidu kada je riječ o višoj ili nižoj prosječnoj cijeni u toku godine.

“Prosječna cijena prodatih novih stanova u Banjaluci koju vodi statistika je donja granica novogradnje u Banjaluci. Po 1.770 KM su se prodavali iznad tranzita, a oko 2.000 KM kod Incela. To je poprilično udaljeno od centra”, kaže za Srpskainfo Dragan Milanović, direktor Remax agencije za nekretnine. Zato je, kako potvrđuje i Milanović, kvadrat u centru 2.700 do 2.800, pa i do 3.000 maraka.

“U centru Banjaluke je poskupila gradnja, odnosno stanovi za nekih pet odsto, u posljednje vreme. Takođe, na nekim lokacijama cijene su ostale iste, ali to su lokacije udaljenije od centra”, objašnjava Milanović. Činjenica je da su željezo i stiropor značajno poskupili, ali smatra da to nije glavni razlog poskupljenja stanova.

“Glavni razlog je tržište, odnosno tražnja. Recimo, stanovi u prvoj zgradi kod parka u Banjaluci su koštali 2.500 KM po kvadratu. Sada se pravi peta i tu je kvadrat 3.000 KM. Otprilike investitori poskupljuju 100 KM po kvadratu za svaku novu zgradu koju prave”, navodi Milanović. Kaže da mu je razumljivo što se javnost pita ko i dalje kupuje stanove u Banjaluci.

“Polovina kupaca nije iz Banjaluke, a zanimljiva činjenica je i to da se stanovi dosta kupuju gotovinski. Iz toga možemo da izvučemo neke zaključke, a to je da uvijek neko iz Šipova, Kneževa… ima novca i neće da investira u svoj grad već kupuje u Banjaluci. To je i logično, jer ovdje može da izdaje, likvidna su mu sredstva u toj nekretnini, jer je uvijek može da prodati ako mu zatreba novac”, objašnjava Milanović.

Plaćanje gotovinom

Posebno napominje činjenicu da dosta kupaca stanove kupuje gotovinom. Sve dok je tako, kako kaže, ne može doći do tzv. pucanja balona.

“Većina kupaca, dakle, nema upisanu hipoteku, jer su stanove kupili za keš. U Beogradu, po raspoloživim podacima, 84 odsto stanova se kupuje kešom. Kupac može zapasti u finansijske probleme, koji se neće odraziti na nekretninu, jer ne duguje banci. Hipotekarna kriza, poput one iz 2009. godine, nastaje tako što banke u jednom trenutku imaju dosta stanova za koje klijenti nisu mogli da vraćaju kredit”, podsjeća Milanović. Cijena najskupljeg prometovanog stana po metru kvadratnom u prošloj godini u RS iznosila je 4.446 KM, a njegova površina iznosila je 35 kvadrata.

Republika Srpska, inače, ima veoma stimulativnu poresku politiku na nekretnine. Tako je 50 stambenih kvadrata neoporezivo, dok su poreske stope, iako se razlikuju u lokalnim zajednicama, poprilično niske.

SARAJEVO

Milanović kaže da se tržište nekretnina u Srpskoj svodi se na Banjaluku i na još nekoliko gradova, dok u nekim mjestima gotovo da i nema prometa nekretninama.

“Zato se tržište nekretnina kod nas mora posmatrati kao skup nekoliko malih tržišta”, navodi on. Na pitanje da li je tačno da čak ljudi iz FBiH kupuju stanove u Banjaluci kako bi ih izdavali, Milanović odgovara da možda postoji pokoji pojedinačan slučaj.

“Imamo takvu situaciju u Sarajevu, gdje iz federalnog dijela kupuju stanove na dijelu koje teritorijalno pripada Republici Srpskoj. Tu su stanovi znatno jefitiniji, a blizu je centar Sarajeva”, ističe Milanović. U prvom kvartalu ove godine, po podacima Zavoda za statistiku RS, osim Banjaluke, najviše stanova prodato je u Doboju i Istočnom Novom Sarajevu.