Trgovinski minus BiH veći od 10 milijardi KM: EU ostaje glavno tržište za domaće izvoznike

21.10.2026. | 20:41 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Bosna i Hercegovina je za devet mjeseci ove godine ostvarila izvoz vrijedan 13,4 milijarde KM, što je za 6,3 odsto više nego u istom periodu lani, dok je uvoz rastao brže, za 8,6 odsto, dostigavši 24,15 milijardi KM.

Zbog toga je spoljnotrgovinski deficit premašio 10,7 milijardi KM, a ekonomisti upozoravaju da su među ključnim problemima niska konkurentnost domaće proizvodnje i nedovoljna ulaganja u nove industrijske kapacitete.

EU ostaje glavno tržište za domaće izvoznike

Najsnažniji oslonac bh. izvoznika i dalje je tržište Evropske unije.

“U zemlje EU od januara do septembra izvezena je roba u vrijednosti od 10,23 milijarde KM, što je za 10,2 odsto više nego u istom periodu prošle godine”, navodi se u podacima Agencije za statistiku BiH.

Istovremeno, uvoz iz EU povećan je za 9,6 odsto i dostigao je 14,15 milijardi KM. “Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini sa zemljama EU iznosila je 72,3 odsto.

Trgovina sa zemljama CEFTA bilježi drugačiji trend. Izvoz je smanjen za 5,1 odsto, na 2,08 milijardi KM, dok je uvoz povećan za 1,4 odsto i dostigao je 2,81 milijardu KM.

Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini sa zemljama CEFTA iznosila je 73,8 odsto”, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Ekonomisti upozoravaju na slabu konkurentnost privrede

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je za “Nezavisne novine” da brži rast uvoza od izvoza ukazuje na nisku konkurentnost domaće proizvodnje i visok nivo uvozne zavisnosti.

“To postaje očigledno kada se analizira struktura našeg izvoza, u kojem dominiraju resursno intenzivni proizvodi nižeg nivoa dodate vrijednosti i tehnološkog sadržaja. Kao rezultat toga imamo situaciju u kojoj cijene uvoznih proizvoda brže rastu od cijena izvoznih i doprinose rastu trgovinskog deficita”, kazao je Mlinarević.

Istakao je da je za prevazilaženje ovakvog stanja potrebna strukturna transformacija privrede, uz podsticaje za proizvodne djelatnosti višeg nivoa dodate vrijednosti i tehnološke sofisticiranosti, kako kroz domaće tako i kroz strane direktne investicije.

U suprotnom ćemo, uz manje varijacije izazvane kretanjem cijena sirovina na svjetskom tržištu, svjedočiti sličnim trendovima kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena”, zaključio je Mlinarević.

Gašenje industrijskih kapaciteta dodatno pogoršava stanje

Ekonomista Igor Gavran kazao je za “Nezavisne novine” da su ovi podaci poražavajući, ali, nažalost, nimalo neočekivani.

“Naime, svjedoci smo da ignorisanje potreba privrede od strane nadležnih vlasti već godinama rezultira stagnacijom i  daljim padom industrijske proizvodnje. Značajni industrijski kapaciteti poput ‘Koksare’ u Lukavcu su zaustavljeni, a cijela industrija čelika je praktično pred gašenjem”, istakao je Gavran.