Trampov tim analizira „najcrnji scenario”: Šta ako nafta skoči na 200 dolara?

26.03.2026. | 09:53

Zvaničnici administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa analiziraju moguće posljedice naglog rasta cijena nafte, uključujući i scenario u kojem bi cijena mogla dostići čak 200 dolara po barelu, objavio je Blumberg.

Prema izvorima upoznatim sa situacijom, ove analize predstavljaju dio redovnih procjena tokom kriznih okolnosti i nemaju za cilj predviđanje budućih kretanja na tržištu.

Cilj je da administracija bude spremna za različite scenarije, uključujući i mogućnost produženog sukoba.

Izvori navode da je ministar finansija SAD Skot Besent i prije početka sukoba izrazio zabrinutost da bi kriza mogla dovesti do rasta cijena nafte i negativno uticati na ekonomski rast.

Visoki zvaničnici finansija, kako se navodi, već sedmicama upozoravaju Bijelu kuću na oscilacije cijena nafte i benzina.

Portparol Bijele kuće Kuš Desai odbacio je navode da administracija razmatra scenario od 200 dolara po barelu, ističući da vlada redovno procjenjuje različite cjenovne scenarije, ali da ministar finansija nije bio zabrinut zbog „kratkoročnih poremećaja“ na tržištu energije.

Od početka sukoba, cijene nafte su značajno porasle.

Američka nafta „West Texas Intermediate“ poskupjela je za oko 30 odsto i dostigla približno 91 dolar po barelu, dok je „Brent“ porastao gotovo 40 odsto i trenutno se trguje oko 102 dolara.

Ministar energetike SAD Kris Vrajt ranije je ocijenio da je scenario u kojem cijena nafte dostiže 200 dolara po barelu „malo vjerovatan“.

Ipak, analitičari upozoravaju da bi čak i niže cijene mogle imati značajan uticaj na ekonomiju.

Prema procjeni Blumberga, cijena od oko 170 dolara po barelu tokom nekoliko mjeseci mogla bi povećati inflaciju u SAD i Evropi i usporiti ekonomski rast.

Jedan od ključnih rizika predstavlja potencijalni poremećaj isporuka kroz Ormuski moreuz, kojim prolazi približno petina globalnog izvoza nafte i gasa.

U SAD je već zabilježen rast maloprodajnih cijena benzina od oko 30 odsto, dok predsjednik Federalnih rezervi Džerom Pauel ističe da je još prerano procijeniti puni uticaj rasta cijena energije na američku ekonomiju.