Sve više ljudi na ivici gladi: Kako rat u Ukrajini utiče na distribuciju hrane VIDEO

04.07.2022. | 22:26

“Ako govorimo o katastrofalnom scenariju koji bi podrazumijevao da dođe do globalne nestašice hrane, on nije realan”, rekla je za “N1“u emisiji Global fokus profesorka Poljoprivrednog fakulteta Natalija Bogdanov.

Radmilo Pešić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u penziji, dodaje da kada sa tržišta izađe jedan tako veliki ponuđač kao što je Ukrajina, onda mora doći do cjenovnih problema. Član tima Svjetskog programa za hranu, koji je 2020. dobio Nobelovu nagradu za mir, Nenad Grković, upozorava da se povećava broj ljudi koji je na ivici umiranja od gladi.

Bogdanov navodi da su u sukobu dvije zemlje koje su najveći izvoznici hljebnih žita, ulja i mineralnih đubriva. Podsjeća da smo već imali prehrambene krize – 2008. kada je počinjala ekonomska kriza, kao i za vrijeme pandemije.

„U ovom momentu broj zemalja koji ima različite tipove restrikcija uvoza i izvoza nije toliko veliki, ali ono što se prvi put desilo u aprilu, 17 odsto ukupnog izvoza kalorija je pod embargom. To je strašno mnogo. U posljednjih nekoliko nedjelja taj procenat je manji, zemlje relaksiraju politike, ali je i dalje veći nego 2008. i znatno veći kada je bila kovid kriza. Mi smo u trećoj godini prehrambene nestabilnosti, počelo je sa kovidom. Očekivali smo, kako je kriza počela da popušta, da će 2022. biti prilika da zemlje obnove zalihe, da se uspostave nova tržišta“, kaže ona.

Profesor Pešić naglašava da nije dobro širiti paniku, jer ona utiče na inflatorna očekivanja.

„Trudimo se da budemo oprezni, ali je činjenica da je jedan veliki učesnik otišao s tržišta, što će uticati na cijene. Postoji opravdani strah da će doći do stagflacije. Kada izađe sa tržišta veliki ponuđač, kao šo je Ukrajina, koja je 42 odsto zejtina nudila 2019, koja je 16 odsto kukuruza izvozila, 9,5 odsto pšenice, kada tako veliki igrač izađe mora doći do cjenovnih problema. Imaćemo šok na strani ponude“, objasnio je.

Na pitanje koliko klimatske promjene utiču, Pešić kaže – mnogo i dodaje da su to dugoročni problemi. Kako kaže, u Ukrajini se rat nadovezao na problem koji već postoji.

„Ukrajina ima problema sa nedostatkom vode. Vodostaji glavnih tokova su mali, a količina otpadnih voda čak i raste, što znači da je koncentracija zagađenih materija i prije rata rasla. Ima problem sa zemljištem, nažalost, Ukrajina je imala problema sa kontaminacinjom, erozijama. Na to se nadovezao rat. Sada ćemo imati zagađenje zbog ratnih dejstava, imate pogotke u petrohemijske kapacitete, industrijske kapacitete, curenje toksičnih materija, zagađenje vazduha. Ovo je problem koji će se dugo osjećati. Sada da rat stane, mislim da će problem ostati, jer su resursi ozbiljno ugroženi. Oko 35 odsto obradivih površina je kontaminirano“, rekao je profesor.

Natalija Bogdanov je dodala da iako rastu cijene hrane, cijene sirovina padaju.

„Padaju cijene sirove pšenice, ali, što se tiče cijene hrane, nema povratka na staro zbog energenata i logistike. Države imaju strah, neke su istrošile zalihe za vrijeme kovida. nema države, koliko god bila bogata, sa dobrim ili gorim uslovima za proizvodnju, da svoj stepen samodovoljnosti u hrani poveća“, rekla je.

Napominje da je u toku žetva u Ukrajini i da se ne zna sa kojih će površina rod biti skinut.

„Posljednja procjena, očekuje se da će ukrajinski izvoz biti manji za dvije trećine. Ne znamo kakvo je stane u crnomorskim lukama, logistika ima novi izazov, nema vagona za ovoliku količinu da bi transport išao kopnenim putem. Do Konstance postoji nekakav put, ali samo se otvaraju nova pitanja. U Ukrajini je četvrtina najkvalitetnijeg svjetskog poljoprivrednog zemljišta, Ukrajina je „korpa za hljeb Evrope“. Evropa će ući s velikim fondovima u Ukrajinu, ali ključno za zemlju je pitanje hoće li se zemljišne reforme dogoditi ili ne, hoće li prodati to strancima ili ne, šta će biti sa zemljištem“, rekla je Bogdanov.

Član tima Svjetskog programa za hranu koji je 2020. dobio Nobelovu nagradu za mir, Nenad Grković, upozorio je da se povećava broj ljudi koji je na ivici umiranja od gladi.

„Prije pandemije na svijetu je bilo 135 miliona ljudi na rubu gladi. Nakon pandemije ta brojka se duplirala, naše procjene su 270 miliona ljudi. Otkada je rat počeo, ako se nešto ne uradi, do kraja godine će biti 345 miliona ljudi na ivici umiranja od gladi. To je efekat koji će zahvatiti najsiromašnije države. Cijene hrane, goriva, đubriva skaču. Tu cijenu će neki moći da plate, ali najsiromašniji neće. U Južnom Sudanu 7,8 miliona ljudi ne zna da li će imati hranu svakog dana. Svjetski program hrane je alarmirao svijet da se nešto mora uraditi, da se raspodjeli hrana i da najsiromašniji ne budu ostavljeni da umru od gladi“, kaže Grković.

Dodaje da je Svjetski fond ima akciju u kojoj su tražili da se dozvoli izvoz žita, koje je u silosima.

„Logistika je jako skupa ako bi moralo da ide vozovima do Antverpa pa brodovima do Afrike. Radimo sa donatorima i ekspertima za kupovinu hrane, probaćemo da nadomjestimo nedostatak i zamolićemo donatore da nam daju žito umjesto novca“, rekao je Grković.