Stižu novi nameti: Haos sa elektronskim potpisima u BiH, privreda plaća propuste javnog sektora

30.12.2025. | 07:19

U Bosni i Hercegovini postoje četiri izdavača “kvalifikovanog elektronskog potpisa”, međutim pojedine institucije ih ne priznaju sve, a zbog čega su, po svemu sudeći, pred privrednicima novi nameti jer će već jednom plaćeni elektronski potpis morati platiti ponovo.

Naime, ovlašteni izdavaoci “kvalifikovanog elektronskog potpisa” su Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), JP “BH pošta” iz Sarajeva te slovenačka kompanija “Halcom”.

Međutim, problem nastaje kad, recimo, Poreska uprava u Federaciji BiH “prizna” samo potpise izdane od strane “Halcoma” i JP “BH pošta”, a što je izazvalo prepucavanja među nadležnima u Bosni i Hercegovini.

Inače, elektronski potpis omogućava “elektronsko potpisivanje dokumenta” što u praksi, između ostalog, znači i da privrednici svoje poreske prijave mogu podnijeti i elektronski. Problem je sada što privrednici kojima je UIO izdala potvrdu o “kvalifikovanom elektronskom potpisu” u elektronskoj formi poresku prijavu mogu podnijeti, recimo, u UIO, ali ne i u FBiH, gdje traže da im taj “kvalifikovani elektronski potpis” izda “Halcom” ili JP “BH pošta”.

Zbog ove situacije institucije BiH, u prvom redu UIO i Poreska uprava FBiH, zaratile su saopštenjima pa tako u UIO kažu da je Poreska uprava FBiH nespremna, dok u Poreskoj upravi tvrde da su pokušali uspostaviti saradnju sa Upravom za indirektno oporezivanje, ali bezuspješno.

“U prethodnih nekoliko godina Uprava za indirektno oporezivanje je održala više sastanaka sa Poreskom upravom FBiH, uz pisanu i telefonsku korespodenciju, i svakom prilikom je nadležnima u Poreskoj upravi FBiH pojašnjeno šta moraju uraditi u svom informacionom sistemu kako bi poreski obveznici koji su dobili kvalifikovanu elektronsku potvrdu od UIO istu mogli koristiti i kod ove entitetske poreske uprave. Nažalost, do danas Poreska uprava FBiH nije prilagodila svoj informacioni sistem na način kako je to zakonski predviđeno”, saopštili su nedavno iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

S druge strane, u Poreskoj upravi Federacije BiH tvrde drugačije. Kažu da nije tačno da su svoj informacioni sistem prilagodili “BH pošti” i “Halcomu”, a ne UIO i IDDEEA, te da su odlagali primjenu obaveze elektronskog podnošenja poreskih prijava uz upotrebu elektronskog potpisa iz razloga da svi dobiju istu šansu.

“Poreska uprava je u kontinuitetu nastojala da uspostavi integraciju s Upravom za indirektno oporezivanje imajući u vidu da znatan broj poslovnih subjekata ima kvalifikovane elektronske sertifikate izdate od Uprave za indirektno oporezivanje, pa čak i ponudila tehničko rješenje primjenjivo na servise za integraciju i dozvoljenu autorizaciju za korištenje e-usluga Poreske uprave, koje je bilo prihvatljivo za eksternu kompaniju koja razvija softversko rješenje u Upravi za indirektno oporezivanje, međutim uspostavljanje te saradnje je izostalo”, saopštili su iz Poreske uprave Federacije BiH, prenose Nezavisne.

Potvrda o elektronskom potpisu u Bosni i Hercegovini, zavisno od izdavača, košta od 140 do 180 KM, a razlikuje se i vrijeme važenja tog potpisa. Pojedine, uglavnom veće firme, uglavnom uzmu nekoliko kvalifikovanih potpisa, a Uprava za indirektno oporezivanje BiH do sada je izdala 22.000 “kvalifikovanih elektronskih potvrda”.

Elektronski potpisi u Hrvatskoj i Srbiji, za razliku od BiH, funkcionišu besprijekorno i u upotrebi su već godinama.