Srpska “na koljenima”: Životni standard građana iz doba prije korone (ne)dostižan

24.12.2025. | 06:51

Iako je prosječna neto plata u Republici Srpskoj u novembru ove godine dostigla 1.563 marke, životni standard većine građana i dalje nije dostigao nivo iz perioda prije pandemije virusa korona.

Da bi danas imali istu kupovnu moć kao 2019. prosječna plata bi morala iznositi barem 1.800, odnosno najmanje 230 do 250 maraka više od aktuelnog prosjeka.

Ovo otkriva uporedni statistički pregled koji pokazuje da su građani sa prosječnim primanjima u ovom periodu faktički osiromašili. Godina 2019. bila je posljednja u kojoj su ekonomski pokazatelji davali osjećaj kakve-takve stabilnosti. Prosječna neto plata iznosila je oko 900 maraka, ali su cijene hrane, energenata, stanovanja i komunalnih usluga bile znatno niže. Inflacija je bila niska, a rast troškova života postepen i predvidljiv. Većina domaćinstava tada je mogla planirati mjesečne izdatke bez stalnog straha od novih poskupljenja. Plate, iako skromne, imale su veću realnu vrijednost, a odnos prihoda i troškova bio je povoljniji nego danas.

Pandemija virusa korona označila je početak dubokih promjena u životnom standardu građana. Nakon kratkog ekonomskog zastoja uslijedio je snažan inflatorni talas, koji je dodatno pojačan globalnom energetskom krizom i ratom u Ukrajini. Prema zvaničnim podacima ukupno povećanje cijena od 2020. do danas iznosi više od 40 odsto. Međutim, kod osnovnih životnih kategorija rast cijena bio je znatno veći. Hrana je u pojedinim grupama poskupjela čak za 70 odsto, energenti i gorivo značajno su povećali mjesečne troškove, dok su cijene stanovanja i kirija postale jedan od najvećih tereta za kućne budžete, posebno u većim gradovima, piše Glas.

Prosječna neto plata u novembru ove godine iznosila je 1.563 marke, što predstavlja rast od oko 660 u odnosu na 2019. Ipak, taj rast nije uspio da prati realno povećanje troškova života. Podaci Saveza sindikata Republike Srpske pokazuju da današnja prosječna plata pokriva tek nešto više od polovine sindikalne potrošačke korpe. Prije pandemije taj odnos bio je povoljniji, što jasno ukazuje na to da si građani danas mogu priuštiti manje nego prije pet godina.

Ako se kao osnov uzme prosječna plata iz 2019. godine od oko 900 maraka i na nju primijeni zvanična inflacija od 40 odsto, dolazi se do iznosa od približno 1.260 maraka. Međutim, ova matematička računica ne oslikava baš najbolje stvarni život. Kada se u obzir uzme i struktura potrošnje domaćinstava, gdje najveći dio prihoda ide na hranu, energiju i stanovanje, kategorije koje su najviše poskupjele, realna plata potrebna za postizanje standarda iz prepandemijskog perioda trebalo bi da iznosi između 1.750 i 1.850 maraka.

Iako statistika pokazuje rast plata, svakodnevni život građana prikazuje drugu sliku. Sve više domaćinstava se zadužuje, odriče dijela potrošnje ili smanjuje troškove koji nisu neophodni za preživljavanje. Najviše su pogođeni radnici u realnom sektoru, penzioneri i mladi, čija primanja ne prate rast osnovnih troškova. Razlika između 2019. i stanja danas najbolje pokazuje da problem nije visina plate na papiru, već njena realna vrijednost u svakodnevnom životu. Jedna današnja plata vrijedi otprilike kao jedna i po plata iz 2019, ali troškovi života su porasli kao da su dvije. Razlika između ova dva rasta upravo pokazuje prostor u kojem je nestala kupovna moć građana.

Gorivo

Cijene goriva 2019. bile su oko 1,90 maraka, a danas oko 2,30, što predstavlja procentualni rast od 20 do 25 odsto. Prije šest godina za kupovinu 60 litara goriva bilo je potrebno oko 114 maraka, a danas 138. Međutim, ako se uzme u obzir i prosječna plata u tim periodima, vidi se da iako je gorivo poskupjelo, njegov rast u odnosu na primanja nije toliko dramatičan kao kod drugih osnovnih troškova.

Godine pojele evro

Prema takozvanom kalkulatoru inflacije vrijednost 100 evra iz 2019. danas je ekvivalentna 123,74 evra u kupovnoj moći, što znači da je evro izgubio 23 odsto svoje vrijednosti u ovom periodu od šest godina. Pošto su evro i marka vezani, ovaj efekat direktno je uticao i na kupovnu moć.