Srbin u samom vrhu energetske politike: Većinu ćemo dobijati iz obnovljivih izvora
25.07.2025. | 14:41Njemačka će do 2030. godine većinu svoje električne energije dobijati iz obnovljivih izvora, a industrija će biti znatno efikasnija.
Energetska efikasnost nije trend, već nužnost, tvrdi dr Miroslav Kojadinović, član Nemačke savezne komisije za energetsku efikasnost u razgovoru za minhenski časopis “Energetska privreda” koji je urađen u saradnji sa industrijskim klasterom Hemija Jug u Minhenu.
Ovaj priznati stručnjak iza sebe ima veliki broj projekata, a takođe je i član Njemačke krovne organizacije sudskih vještaka (Bundesveband Deutscher Sachvertändiger und Fachgutachter). On danas učestvuje u radu komisije koja se bavi tumačenjem energetskih zakona, ali i onih propisa koji određuju norme u izgradnji novih stambenih i industrijskih postrojenja.
Kako ocjenjujete trenutni nivo energetske efikasnosti u njemačkoj privredi, posebno u sektoru hemijske industrije?
– Hemijska industrija se trenutno nalazi pod velikim pritiskom transformacije. Međutim, u poslednje dvije godine napravljen je značajan napredak. Mnoge kompanije se sve više oslanjaju na energetski efikasne procese, digitalizaciju proizvodnje i ulaganja u povrat toplote. Potrošnja energije po proizvedenoj jedinici značajno je smanjena u brojnim pogonima. Energetska kriza 2022/23. bila je svojevrsno buđenje – od tada se o efikasnosti više ne govori, već se ona aktivno sprovodi.
Koje konkretne mjere je savezna vlada preduzela u poslednje dvije godine kako bi podržala energetsku efikasnost i prelazak na obnovljive izvore energije?
– S jedne strane, pokrenut je program „Industrija.Efikasnost.2024+“, koji je namijenjen prvenstveno malim i srednjim preduzećima. S druge strane, novi Zakon o energetskoj efikasnosti stupio je na snagu 2024. godine, i on definiše jasne ciljeve smanjenja i obaveze izvještavanja. Paralelno su prošireni javni pozivi za projekte u oblasti fotonaponskih sistema, energije vetra i zelenog vodonika – naročito za industrijsku upotrebu. Važno je napomenuti i da su se ubrzale administrativne procedure, ne samo da se dodjeljuju sredstva.
U kojoj mjeri hemijska industrija još uvijek osjeća posljedice energetske krize? Da li postoje uska grla ili pak nove šanse?
– Cijene energije su se donekle stabilizovale, ali ostale su na višem nivou nego pre krize. To primorava mnoga preduzeća na inovacije. Neki pogoni su zatvoreni ili su preorijentisani, ali su se time otvorile i nove tržišne niše. Sada se, na primjer, ulaže u elektrolizere za proizvodnju vodonika i u razvoj CO₂-neutralnih sirovina. Posledice su i dalje prisutne, ali strukturalne promene otvaraju dugoročne šanse.
Kakav je Vaš stav o ulozi vodonika u energetskoj tranziciji, posebno u industrijskom sektoru?
– Zeleni vodonik postaće ključni stub, naročito tamo gdje električna energija nije dovoljan odgovor – na primjer kod visokotemperaturnih procesa ili u sintezi hemikalija. Infrastruktura se trenutno gradi, a potražnja raste. Ipak, potrebni su jasni tržišni podsticaji i koordinisana evropska strategija. Vodonik nije univerzalno rješenje, ali je nezaobilazan element za klimatski neutralnu industriju.
Da li u Njemačkoj vidite dobru saradnju između politike, industrije i nauke kada je riječ o energetskim pitanjima?
– Saradnja se značajno poboljšala. Dijalog između industrije, nauke i politike se intenzivirao. U Saveznoj komisiji za energetsku efikasnost svakodnevno vidimo koliko su važna praktična istraživanja i brze političke odluke. Naravno, još uvijek postoje tenzije, ali zajednički cilj – postizanje klimatske neutralnosti – ujedinjuje različite aktere. Hemijski sektor, na primjer, sve više sarađuje sa startapovima i univerzitetima kako bi se nove tehnologije što brže plasirale na tržište.
Ako bacimo pogled u blisku budućnost, gdje će se Njemačka nalaziti po pitanju energije 2030. godine?
– Optimista sam. Ako zadržimo tempo koji smo imali u poslednje dvije godine, Njemačka će do 2030. godine većinu svoje električne energije dobijati iz obnovljivih izvora. Industrija će biti znatno efikasnija, vodonična strategija će se razviti, a Nemačka će u Evropi biti prepoznata kao tehnološki lider. Međutim, da bismo to postigli, neophodno je da ulaganja, obrazovanje i smanjenje birokratije idu ruku pod ruku.
Šta lično priželjkujete za dalji razvoj energetskog sektora u Njemačkoj?
– Želim da vidim više hrabrosti za eksperimentisanje, za promene i za preuzimanje zajedničke odgovornosti. Energetska efikasnost nije samo tehničko pitanje, već društveni zadatak. Ako svi doprinesu – od politike, preko industrije, do potrošača onda ćemo tranziciju sprovesti ne samo ekonomski održivo, već i društveno pravedno.
