Šansa za stabilnije poslovanje: Šta za BiH znači ukidanje carina u SAD?

23.02.2026. | 20:36

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država donio je odluku kojom je ukinuo pravni osnov za široke globalne carine koje je prošle godine uvela administracija predsjednika Donalda Trampa.

Ovo se odnosi i na dodatne namete na robu iz Bosne i Hercegovine u iznosu od 30 odsto.

Podsjećamo, Tramp je to nazvao “recipročnim carinama”, a stupile su na snagu 1. avgusta prošle godine, te su uvedene na širok spektar proizvoda iz BiH.

Tramp prekoračio svoja ovlaštenja

Kako su naveli iz Vrhovnog suda, pravo uvođenja carina prema Ustavu SAD pripada Kongresu, a ne izvršnoj vlasti, te je zbog toga srušen pravni temelj za ove “Trampove carine”.

Dodali su da je Tramp prekoračio svoja ovlaštenja kada je uveo sveobuhvatne carine pozivajući se na zakon predviđen za nacionalne vanredne situacije.

Tako je prema ovoj uredbi svim nadležnim ministarstvima i agencijama naloženo da odmah preduzmu korake kako bi obustavili naplatu dodatnih carina.

Iz Američke agencije za carine i graničnu zaštitu saopštili su u ponedjeljak, 23. februara, da će u ponoć obustaviti naplatu carina koje su prošle godine uvedene prema Zakonu o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlaštenjima, koje je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država proglasio nezakonitim.

Ipak, obustava naplate poklapa se sa Trampovim uvođenjem nove globalne carine od 15 odsto, kojim on pokušava zamijeniti ove ukinute carine.

U SAD prošle godine izvezeno robe za 215 miliona KM

Postavlja se pitanje kako će ovo uticati na BiH?

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u toku prošle godine smo u Sjedinjene Američke Države izvezli robe u iznosu od oko 215 miliona KM, dok smo u istom periodu iz ove zemlje uvezli robe za 87 miliona KM.

U prošloj godini smo u SAD najviše plasirali oružja i municije – za 92 miliona KM, te željeza i čelika za oko 30 miliona KM.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” rekli da su carine od 30% za pojedine bh. izvoznike značile gubitak tržišne konkurentnosti, smanjenje narudžbi i pritisak na marže.

“Iako ukupni izvoz BiH u SAD nije dominantan u strukturi spoljnotrgovinske razmjene, za kompanije koje su poslovale na zahtjevnom američkom tržištu takve mjere bile su ozbiljan udarac.

Američka trgovinska politika tradicionalno je osjetljiva na čelik, aluminijum i metalne poluproizvode. Bh. proizvođači koji izvoze komponente ili specijalizovane metalne proizvode suočili su se s povećanjem cijene od 30%, što je u nekim slučajevima značilo potpunu nekonkurentnost”, naveli su iz Komore.

Dodali su da smanjenje tih carina vraća prostor za stabilnije poslovanje, ali ne smanjuje rizik od novih mjera.

Problem nije samo visina carine, nego nepredvidivost

“Suštinski problem za bh. privredu nije samo visina carine, nego nepredvidivost, jer  ugovori i logistički lanci planiraju se godinama unaprijed. U 2025. godini, u odnosu na godinu ranije, izvoz oružja i municije (namjenske industrije) manji je za oko 23 miliona KM. Ukupan izvoz u SAD u 2025. godini je manji za 8% u odnosu na prethodnu godinu”, istakli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Obezbijediti dugoročno poslovanje

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da bi ukidanje carina omogućilo našoj namjenskoj industriji da održi poslovnu saradnju sa svojim američkim partnerima i na bazi novih ugovora obezbijedi dugoročno poslovanje.

“Ono što umanjuje početni optimizam u vezi sa ovom viješću je najava da će američki predsjednik ponovo donijeti odluku o uvođenju carina zemljama sa kojima SAD ima trgovinski deficit. Ostaje da vidimo da li će nove carine biti niže u odnosu na prethodne i da li će možda određene zemlje, uključujući i BiH, biti izuzete”, istakao je Mlinarević.