S 2.000 evra u Njemačkoj se više ne može živjeti: Sve više bh. porodica pakuje kofere i vraća se kući

20.08.2026. | 12:55 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Od odlaska u Njemačku kao simbola “spasa” i jednosmjerne karte, Bosna i Hercegovina polako dolazi do prekretnice. Najnoviji podaci Saveznog zavoda za statistiku Njemačke (Destatis) za 2025. godinu pokazuju drastičan pad migracijskog pritiska, otkrivajući trend koji je godinama prolazio ispod radara.

Tokom 2025. iz BiH se u Njemačku iselilo 13.707 osoba, dok se u suprotnom smjeru doselilo 10.474 ljudi. Neto migracijski saldo iznosi +3.233 u korist Njemačke – što je, iako i dalje pozitivan saldo za tu zemlju, najniži broj još od 2012. godine.

Poređenja radi, razmjeri promjene su ogromni:

2023. godina: neto saldo iznosio je +11.032
2024. godina: saldo je pao na +7.056
2025. godina: saldo se strmoglavio na svega +3.233

Povratak kroz školske klupe i promjena u dijaspori

Da se trendovi mijenjaju, potvrđuju i podaci iz obrazovnog sistema. U Tuzlanskom kantonu broj učenika povratnika iz inostranstva skočio je sa 82 (2024. godine) na 136 u 2025. godini, pri čemu gotovo trećina stiže upravo iz Njemačke. Slične primjere bilježi i Republika Srpska, gdje je tokom 2025. godine priznato 221 inostrano školsko svjedočanstvo, najčešće za povratnike u Banjaluku, Bijeljinu, Istočno Sarajevo i na Pale.

Stručnjak za tržište rada Dominik Raškaj ističe da se standard u Njemačkoj i Austriji značajno srozao.

„Sa 2.000 eura u Njemačkoj se više ne može živjeti kao ranije. Plate nisu rasle u skladu s inflacijom, a troškovi su postali previsoki“, pojašnjava Raškaj, dodajući da masovna otpuštanja u industriji, poput najave gašenja 100.000 radnih mjesta u Volkswagenu, dodatno potresaju njemačku privredu, piše Buka.

Država i dalje bez sluha za povratnike

Ipak, povratak i dalje prolazi bez sistemske podrške. Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH, Mirhunisa Zukić, upozorava da povratnici nailaze na brojne administrativne barijere.

Poseban apsurd predstavlja činjenica da se građani koji su se morali odreći bh. državljanstva po povratku tretiraju kao stranci, jer moraju ponovo boraviti tri godine da bi povratili dokumente. Uz to, mnogi ratni povratnici i dalje čekaju obnovu domova i osnovnu infrastrukturu.

Iako demografski pad i manjak učenika u BiH i dalje predstavljaju ogroman problem, stotine novih odluka o povratku pokazuju da odlazak više nije jedina opcija – ali i da država konačno mora ponuditi konkretne strategije da se ovi ljudi ovdje i zadrže.