Rudarenje kriptovaluta veliki udarac za energetske sisteme – stručnjaci upozoravaju na posljedice

11.01.2022. | 22:06

Rudarenje kriptovaluta, izraz koji mnogi čuju ali većina vjerovatno ne zna šta znači, najprostije rečeno jeste proces kojim se uz najmodrniju opremu stvara nova digitalna valuta i troši struja.

Baš zbog toga, Priština je u decembru, kada je proglasila vanredno stanje na 60 dana zbog energetske krize, zabranila i rudarenje kriptovaluta. Stručnjaci procjenjuju da će povećanje potrošnje energije zbog rudarenja dovesti do negativnih posljedica na više kolosijeka.

Za rudarenje kriptovaluta ne mora se pod zemlju, sa šljemom na glavi. Da bi se došlo do vrijedne rude iz digitalnog svijeta, potrebna je samo veoma snažna računarska oprema – poput one koja je zaplijenjena na Kosovu i Metohiji.

Marko Živković iz kripto-mjenjačnice ECD objašnjava da su u pitanju supermašine, odnosno superračunari.

“U toj blokčejn tehnologiji, koja je garant tačnosti svih transakcija koje se dešavaju sa bitkoinom, superračunari rade matematičke funkcije koje su jako kompleksne i na osnovu njih oni potvrđuju tačnost te transakcije i onda dobijaju nagrade”, objašnjava Živković.

Što je bolji računar, kako je dodao, veće su šanse da će riješiti taj zadatak, što dalji znači da svi ti računari konstantno pokušavaju riješe zadatke i da rade 24 sata dnevno.

Samim tim, 24 sata dnevno troše električnu energiju. Zbog toga, oročeno ili trajno rudarenje kriptovaluta zabranjuje se u pojedinim dijelovima svijeta. Priština je to učinila prethodnog mjeseca zbog energetske krize.

Jedinica za kopanje troši kao TA peć

Ljubiša Mijačić, stručnjak za resurse iz životne sredine, navodi da jedna jedinica koja vrši operaciju kopanja troši 1,4 kilovata.

“Jedna jedinica troši koliko i jedna TA peć – četiri kilovata snage. Pomnožite brojem jedinica koliko neko može da ima, onda ćete doći do neke razmjere koliko je to utroška energije”, objasnio je Mijačić.

Što je kriptovaluta skuplja, potrošnja je veća

I što je kriptovaluta skuplja, potrošnja je veća. Na rudarenje najvrednijeg bitkoina, procjenjuje se, odlazi pola procenta globalne potrošnje energije, odnosno onoliko koliko za godinu dana potroši cijela Argentina.

Po pravilu, najisplativije je tamo gdje je struja jeftinija. Na primjer, na Kosovu i Metohiji ili u Kini, gdje se rudarilo tri četvrtine bitkoina – do prije nekoliko mjeseci kada je potpuno zabranjeno.

Živković navodi procjenu da na posao rudarenja u kućnom nivou može da se uđe sa tri ili četiri hiljade evra, zavisno od kretanja cijena kriptovaluta na tržištu i cijena elekrične energije.

“Ta investicija se, dosadašnje iskustvo je pokazalo, isplaćivala za nekih godinu, dvije dana”, napominje Živković.

Negativne posljedice na više kolosijeka

Sve to, procjenjuju stručnjaci, dovešće do negativnih posljedica na više kolosijeka.

Ljubiša Mijačić kaže da kopanje kriptovaluta stvara velike pikove, u noćnim satima, koji su veliki udarac na elektro-mrežu u Srbiji i u regionu.

“Druga dimenzija ranjivosti je kako utiče na emisiju gasova. Ako se nastavi sa ovim trendom, sam princip i ono što želimo kao civilizacija – dekarbonizacija će biti pod velikom prijetnjom. Jednostavno, neće moći da se dogodi sa ovako velikom tražnjom”, objašnjava Mijačić.

Dosadašnje iskustvo pokazuje da se granice konstantno pomjeraju. U posljednjih pet godina, potrošnja energije samo na rudarenje kriptovaluta povećala se 10 puta. Ka još većem rastu vodi to što pored bitkoina raste vrijednost i drugih digitalnih valuta.