Revolucija u plaćanju stiže u Srpsku: Kartice više neće biti jedini izbor, banke dobijaju ozbiljnu konkurenciju

02.07.2026. | 06:56

Kada građani danas žele da plate račun, prebace novac ili kupe nešto preko interneta, gotovo uvijek su vezani za svoju banku. Upravo to bi uskoro moglo početi da se mijenja.

Pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske na 39. posebnoj sjednici, zakazanoj za 7. jul, naći će se paket od četiri međusobno povezana zakona kojima se praktično iz temelja mijenja način funkcionisanja domaćeg platnog sistema. Riječ je o novom Zakonu o platnim uslugama, te izmjenama Zakona o elektronskom novcu, Zakona o unutrašnjem platnom prometu i Zakona o mikrokreditnim organizacijama.

Iako nazivi zvuče administrativno, u praksi bi ove izmjene trebalo da znače više izbora za građane, veću konkurenciju među finansijskim institucijama i otvaranje tržišta za potpuno nove digitalne servise koji do sada nisu mogli da posluju u Republici Srpskoj.

Banke više neće biti jedini igrači

Kako pokazuje analiza BL portala, najveća promjena jeste otvaranje tržišta platnih usluga.

Do sada su gotovo sve usluge plaćanja bile vezane za banke. Novi zakon omogućava da, pored banaka, iste ili slične usluge pružaju i platne institucije, društva za izdavanje elektronskog novca, određena mikrokreditna društva, javni poštanski operator, pa čak i posebni pružaoci usluga koji će korisnicima omogućavati pristup podacima o računima ili iniciranje plaćanja.

To praktično znači da će se na tržištu pojaviti više učesnika koji će se međusobno boriti kvalitetom usluge, brzinom i cijenom.

Ni mikrokreditna društva više neće biti samo kreditori

Jednu od najvećih promjena donose izmjene Zakona o mikrokreditnim organizacijama.

Ako dobiju potrebnu dozvolu Agencije za bankarstvo Republike Srpske, mikrokreditna društva više neće moći samo odobravati kredite. Novi propisi omogućavaju im da izdaju elektronski novac i pružaju platne usluge, čime postaju ravnopravni učesnici na tržištu digitalnog plaćanja.

To znači da će građani, osim banaka, pojedine finansijske usluge ubuduće moći koristiti i kod drugih finansijskih institucija koje ispune stroge zakonske uslove. Cilj je povećati konkurenciju, proširiti dostupnost bezgotovinskog plaćanja i podstaći razvoj savremenih finansijskih servisa.

Jedna aplikacija umjesto nekoliko

Jedna od novina jeste uvođenje usluge pružanja informacija o računu.

Ako korisnik ima račune u više banaka, novi sistem omogućava da, uz njegovu saglasnost, ovlašćeni pružalac usluge objedini pregled svih računa na jednom mjestu. Umjesto prijavljivanja u nekoliko različitih mobilnih aplikacija, stanje i promet mogli bi biti dostupni kroz jednu platformu.

Istovremeno se uvodi i usluga iniciranja plaćanja, koja omogućava da se internet kupovina ili plaćanje računa izvrši direktno sa bankovnog računa, bez korištenja platne kartice, ukoliko korisnik na to pristane.

Elektronski novac dobija mnogo veću ulogu

Izmjene Zakona o elektronskom novcu značajno proširuju mogućnosti društava koja izdaju elektronski novac.

Ona više neće biti ograničena samo na izdavanje elektronskog novca, već će, ukoliko ispune propisane uslove, moći pružati i druge platne usluge, upravljati platnim sistemima, pa čak i odobravati određene kredite povezane sa platnim uslugama.

To otvara prostor za razvoj digitalnih novčanika, novih mobilnih aplikacija i savremenih fintech rješenja koja su posljednjih godina postala standard u razvijenim evropskim državama.

Lakše mijenjanje pružaoca usluge

Novi zakon prvi put detaljno uređuje i promjenu platnog računa. Ideja je da korisnici mnogo lakše pređu kod drugog pružaoca platnih usluga ukoliko pronađu povoljniju ponudu, bez komplikovanih procedura koje su do sada često predstavljale razlog da građani ostanu u istoj banci godinama.

Veća mobilnost korisnika trebalo bi da natjera finansijske institucije da se više bore za svakog klijenta.

Veća zaštita korisnika

Paket zakona donosi i veće obaveze kada je riječ o zaštiti korisnika. Uvode se stroža pravila za zaštitu podataka, sigurnost elektronskih plaćanja, postupanje u slučaju sporova, kao i dodatni zahtjevi za bezbjednost informacionih sistema i sprečavanje zloupotreba.

Posebna pažnja posvećena je takozvanoj snažnoj autentifikaciji korisnika, odnosno višestrukoj provjeri identiteta prilikom elektronskog plaćanja.

Nema više skrivanja od blokade računa

Izmjene Zakona o unutrašnjem platnom prometu donose važnu novinu za privredu. Preduzećima čiji su računi blokirani biće onemogućeno da novčane tokove preusmjeravaju preko drugih pružalaca platnih usluga ili računa drugih lica kako bi izbjegli prinudnu naplatu. Sredstva koja budu uplaćena na druge račune moraće biti prebačena na glavni račun radi izvršenja blokade.

Na taj način zakonodavac pokušava zatvoriti prostor za zaobilaženje izvršnih postupaka i dodatno zaštititi povjerioce.

Šta će građani zaista osjetiti?

Ako zakonski paket bude usvojen i tržište ga prihvati onako kako Vlada očekuje, građani bi u narednim godinama mogli imati znatno veći izbor pružalaca platnih usluga, jednostavnije internet plaćanje i lakšu promjenu banke ili drugog pružaoca usluge. Istovremeno, očekuje se razvoj domaćih digitalnih novčanika, veća sigurnost elektronskih transakcija, transparentnije naknade, ali i jača konkurencija među finansijskim institucijama, koja bi mogla dovesti do povoljnijih cijena pojedinih usluga.

Za privredu bi promjene trebalo da znače više pružalaca finansijskih i platnih usluga, brže novčane tokove, razvoj novih digitalnih proizvoda i moderniji platni sistem usklađen sa evropskim pravilima. Građani bi, osim banaka, dio finansijskih usluga ubuduće mogli koristiti i preko platnih institucija, izdavalaca elektronskog novca i mikrokreditnih društava koja ispune propisane uslove.

Drugim riječima, ukoliko ovaj paket zakona dobije podršku poslanika, 7. jul mogao bi predstavljati početak najveće reforme platnog prometa u Republici Srpskoj u posljednjih dvadesetak godina, reforme koja bi mogla promijeniti način na koji građani plaćaju, štede, koriste finansijske usluge i upravljaju svojim novcem.