Rat na Bliskom istoku potresa energetsko tržište! Kojadinović: Evropa mora tražiti stabilna rješenja
07.03.2026. | 12:38Rat na Bliskom istoku ponovo je uzdrmao globalno energetsko tržište i otvorio pitanje koliko su zemlje koje zavise od nafte i energenata spremne na nove krize. O tome je za minhenski „Feuilleton“ govorio dr Miroslav Kojadinović, energetski ekspert i član njemačke državne komisije BDSF.
Kako ističe, svaki ozbiljan sukob u tom regionu ima dalekosežne posljedice po cijeli svijet, jer je riječ o jednom od ključnih izvora nafte i energenata.
Globalni energetski rizik
Kojadinović naglašava da svaki poremećaj u transportnim rutama, proizvodnji ili političkoj stabilnosti na Bliskom istoku direktno utiče na cijene energije širom svijeta.
„Zemlje koje su energetski zavisne, posebno u Evropi, suočavaju se sa dodatnim pritiskom na tržište, rastom cijena energenata, inflacijom i nesigurnošću u snabdijevanju. To nije samo regionalni problem, već globalni energetski rizik koji utiče na stabilnost ekonomija, industriju i svakodnevni život građana“, istakao je Kojadinović.
Evropa traži stabilnost energetskog sistema
Govoreći o sposobnosti Evrope da odgovori na takve krize, Kojadinović podsjeća da je nakon posljednjih geopolitičkih potresa učinjen određeni napredak u diverzifikaciji izvora energije.
Prema njegovim riječima, razvijena je LNG infrastruktura, ulaže se u obnovljive izvore energije i jačaju elektroenergetske mreže, ali energetska sigurnost još uvijek nije u potpunosti stabilna.
„Dugoročna stabilnost zahtijeva mnogo više strateškog planiranja. Potrebna je jasna i dugoročna strategija koja uključuje obnovljive izvore energije, ali i stabilne bazne kapacitete proizvodnje električne energije koji mogu garantovati sigurnost snabdijevanja“, naglasio je on.
Predviđanja o energetskoj krizi se ostvarila
Kojadinović podsjeća da je još ranije upozoravao na mogućnost globalne energetske krize.
„U više intervjua sam ukazivao da će geopolitičke tenzije, rast potražnje za energijom i spor tempo izgradnje novih energetskih kapaciteta dovesti do nestabilnosti na tržištu energije. Danas vidimo upravo takvu situaciju – tržišta su osjetljiva, cijene energenata često osciliraju, a industrija i privreda osjećaju posljedice tih promjena“, rekao je on.
Prema njegovim riječima, energetski sistem, kako u industriji tako i u privatnom sektoru, suočava se sa velikim izazovima i naredne godine biće ključne za definisanje nove energetske strategije.
Bez nuklearne energije nema stabilnog sistema
Govoreći o rješenjima za stabilizaciju energetskog sistema, Kojadinović ističe da Evropa mora biti realna i spremna na kombinaciju različitih energetskih izvora.
„Obnovljivi izvori energije su izuzetno važni i njihovo širenje mora se nastaviti, ali oni sami neće biti dovoljni da zadovolje stabilnu i konstantnu potražnju za energijom. Bez izgradnje nuklearnih elektrana teško ćemo održati stabilnost energetskog sistema“, rekao je Kojadinović.
Posebno naglašava da bi realan i pragmatičan korak mogla biti izgradnja manjih modularnih nuklearnih reaktora (SMR), koji se mogu relativno brzo izgraditi i efikasno stabilizovati elektroenergetske mreže, posebno u industrijski razvijenim regionima.
Energetski samiti na Balkanu
Kojadinović je nedavno učestvovao i na energetskim samitima održanim na Balkanu, u Banjaluci i Laktašima, gdje su stručnjaci razgovarali o ključnim pitanjima energetike i energetskih politika u regionu.
Jedna od važnih tema bio je i mehanizam CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism) i njegov uticaj na industriju i energetiku zemalja Zapadnog Balkana.
„Moram reći da me je veoma pozitivno iznenadilo koliko je Balkan prepoznao ozbiljnost energetske situacije, kako u regionu tako i na globalnom planu. Diskusije su bile veoma stručne, otvorene i usmjerene ka pronalaženju konkretnih rješenja za buduće energetske izazove“, naveo je on.
Važnost regionalnih energetskih foruma
Govoreći o samim skupovima, Kojadinović je ocijenio da su organizovani na visokom nivou i pokazali da region ima kapacitet da organizuje ozbiljne međunarodne stručne događaje.
Posebno je pohvalio organizatore Balkan samita, Leku i Milenu Vujatović, koji su, kako kaže, okupili relevantne stručnjake iz energetskog sektora, predstavnike industrije, investitore i donosioce političkih odluka.
„Takvi skupovi su izuzetno važni jer omogućavaju otvoren dijalog između stručnjaka i institucija, ali i razmjenu ideja o budućnosti energetskog sistema u regionu“, istakao je Kojadinović.
Energija, ekonomija i preduzetništvo
U okviru događaja u Laktašima održan je i Forum žena i preduzetništva, koji je, prema riječima Kojadinovića, bio veoma inspirativan.
On je posebno pohvalio Žanu Arsić za angažman i posvećenost podršci ženama u preduzetništvu.
„Njena inicijativa da se teme energetske tranzicije približe ne samo političkim krugovima već i preduzetnicima i privrednicima koji imaju najveću potrebu za stabilnom i sigurnom energijom izuzetno je značajna“, rekao je Kojadinović.
Energetska budućnost Evrope
Na kraju razgovora, Kojadinović je naglasio da energetska budućnost Evrope mora biti zasnovana na realnom i uravnoteženom pristupu.
„Kombinacija obnovljivih izvora energije, nuklearne energije, modernizacije elektroenergetskih mreža i snažne regionalne saradnje biće ključni faktori stabilnosti. Ako budemo donosili racionalne, strateške i dugoročne odluke, moguće je stvoriti stabilan, održiv i siguran energetski sistem koji će podržavati ekonomski razvoj Evrope i regiona u narednim decenijama“, zaključio je Kojadinović.
