Rajfajzen banka neće iz Rusije: Mogu li se i drugi oduprijeti pritisku Zapada

19.03.2022. | 23:10

Najveći broj inostranih kompanija koje još nisu otišle iz Rusije, uprkos sankcijama Zapada Rusiji zbog vojne operacije u Ukrajini, najvjerovatnije će tu i ostati, smatra konsultant za strana ulaganja Mahmud Bušatlija. Odluku o ostanku javno je objelodanila Rajfajzen banka.

Na stav o tome hoće li definitivno napustiti Rusiju sigurno bi uticala i eventualna odluka da se na 10 godina zabrani rad stranim kompanijama koje su napustile Rusiju i ne vrate se do 1. maja. Takav prijedlog je upravo iznesen pred ruskom Dumom i proslijeđen Ministarstvu za ekonomski razvoj.

Rajfajzen banka Rusija nastavlja rad

Samo dan prije toga oglasila se Rajfajzen banka Rusija saopštivši da namjerava da nastavi sa poslovanjem kakva god bila odluka austrijske bankarske grupe Rajafajzen Bank Internešenal (RBI) o njenom učešću u kapitalu podružnice u Rusiji. Ta podružnica jedna je od najvećih u okviru RBI i u Rusiji posluje od 1996. godine. Deseti je najveći kreditor po obimu aktive među ruskim kreditnim organizacijama.

U histeričnoj antiruskoj retorici Zapada čije sankcije nisu poštedjele ni najveće mrtve ruske pisce i kompozitore, suprotstavljanju sankcijama do sada gotovo da nije bilo mjesta iako je ocijenjeno da su one dvosjekli mač koji će koštati i one koji su ih uveli. Da li su ipak svi spremni da plate njihovu visoku cijenu, kakva posebno čeka evropske kompanije?

Samo u Moskvi, po riječima njenog gradonačelnika Sergeja Sobjanina, ima ih dosta – nekoliko hiljada, od kojih je 300 juče najavilo da će obustaviti rad.

Bušatlija vjeruje da ima još stranih banaka koje će procijeniti da zbog svog poslovanja ne mogu da napuste taj teren. Sberbanka je, kako podseća, 51 posto u vlasništvu ruske države, ostalo je privatni kapital u kome je zastupljen i američki. Ako se povuku iz banke normalno da će im Rusija to nacionalizovati uz njihovu ogromnu štetu, ocjena je Bušatlije.

Većina onih koji još nisu otišli će ostati

Organizacija za zaštitu prava potrošača „Javna potrošačka inicijativa” poslala je ranije Generalnom tužilaštvu i vladi spisak preduzeća koja bi ubuduće mogla da budu nacionalizovana na kome je 60 organizacija koje su najavile obustavljanje poslovanja u Rusiji. Među njima su Folksvagen, Epl, IKEA, Majkrosoft, IBM, Šel, Mekdonalds, Porše, Tojota, H$M…

„Vjerujem da će komapnije koje nisu do sada otišle iz Rusije, u velikom broju ostati, a one koje su je napustile ne mogu u tom kratkom roku, do 1. maja, da se vrate. Neki će možda i moći, ali svakako to može da bude jedan prelomni momenat ukoliko Rusi donesu taj zakon. Onda će oni koji su u inostranim kompanijama odgovorni svojim akcionarima početi malo ozbiljnije da razmišljaju“, kaže on za Sputnjik.

To su, kako napominje, velika preduzeća kojima neko uparvlja i za to odgovaraju velikom broju akcionara kojim treba da opravdaju potez zbog koga će izgubiti velike pare. To bi, smatra on, trebalo da relativizuje stavove ervopskih država koje najviše sarađuju sa Rusijom, prije svega Njemačka i Austrija.

„Normalno je da Rajfajzen ne napušta Rusiju zato što ima veliki interes, zato što najveći dio prometa sa njemačkom industrijom ide preko njih. Oni imaju dosta plasiranih para u rusku ekonomiju korz kredite tako da bi svako zatezanje u odnosu na strane investitore u Rusiji jako pogodilo tu banku. I normalno je da su oni biti prvi koji će reći – ne možemo da izađemo“, ističe sagovornik.

On je uvjeren da će doći do ozbiljnog raslojavanja, jer je već došlo ne samo u društvima unutar evropskih država, nego i u odnosu država prema EU.

Temeljna promjena svijeta

Svijet se iz temelja mijenja, ali Evropa kao da to uopšte ne vidi i radi u korist svoje štete, kaže Bušatlija. Zapad ovu situaciju prikazuje kao zli Rusi na jednoj strani, a čitav svijet na drugoj, što prosto nije istina, dodaje on.

Činjenica je da Rusija iza sebe ima daleko više ljudi nego Amerika, što se ne vidi lako. Zahtjevi Amerikanaca prenijeti su na EU i na njihove satelite- Britaniju, Kanadu, Japan i Australiju i tu se, kaže, priča završava, a to je manje od milijardu ljudi. Sa druge strane je više od šest milijardi i države koje su moćne svjetske privrede koje nisu spremne da sankcionišu Rusiju i da remete svoje interese, napominje  sagovornik.

Već je vidno da će Evropa i njene kompanije biti podjednako pogođene sankcijama koje je uvela Rusiji i Evropa ne može na drugom mjestu da nadomjesti to što izgubi u Rusiji, uvjeren je sagovornik Sputnjika.

„Normalno je da će Rusija imati period od nekoliko godina teškog prilagođavanja kao što se prilagođavate i na bilo kakvu industrijsku i tehnološku promjenu. A Rusija je pokazala da se lakše prilagođava nego bilo koja ekonomija, evropska ili američka“, ocijenio je sagovornik Sputnjika.