Prozvođači ne brinu: Sav rod borovnice uspijemo prodati, uprkos cijenama

11.04.2026. | 15:45

Dok statistika pokazuje da je izvoz borovnice iz BiH u prvom tromjesečju bio gotovo zanemariv, proizvođači u Srpskoj kažu da razloga za brigu nema, jer sav rod uspijevaju plasirati na domaće tržište, uprkos rastu cijena i izazovima u proizvodnji.

Za prva tri mjeseca ove godine BiH je na inostrano tržište izvezla svega 324 kilograma borovnica u vrijednosti od 2.746 maraka, a oni koji u Srpskoj uzgajaju ovo bobičasto voće kažu sve što proizvedu plasiraju na domaće tržište.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u istom periodu lani izvoza ovog bobičastog voća nije ni bilo, a za cijelu prošlu godinu izvezeno je 284.000 kilograma borovnice u vrijednosti od 1,6 miliona maraka. Najviše domaćih borovnica lani je izvezeno u Italiju, a ovo bobičasto voće išlo je i u Austriju, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju, Dansku te Francusku. Podaci UIO BiH pokazuju da je godinu ranije izvezeno znatno više borovnica, čak 165.016 kilograma “teških” više od 1,5 miliona maraka.

Prema riječima Milane Kočić iz Gazdinstva “Kočić” u Romanovci kod Gradiške, početak sezone za sada uliva optimizam, iako su troškovi proizvodnje značajno porasli.

– Borovnica se lijepo razvija, formiraju se cvjetovi i ulazi u fazu cvjetanja, što je za ovo doba godine očekivano. Međutim, uticaj poskupljenja je izrazito veliki, jer su i đubriva i prihrana znatno skuplji, što će se odraziti i na cijenu svježeg ploda – rekla je Kočićeva za “Glas“.

Rano za prognoze

Kako kaže, još je rano za precizne prognoze, ali trenutno stanje ukazuje na dobru sezonu.

– Borovnica je prilično otporna biljka i može podnijeti temperaturne šokove – navela je Kočićeva.

Ističe da gazdinstvo raspolaže zasadom od oko 1,5 hektar sa približno 4.200 sadnica, a sav prošlogodišnji rod prodat je na domaćem tržištu u svježem stanju.

– Nemamo preradu, sve prodajemo kao svjež plod i uspjeli smo plasirati kompletan rod – dodala je ona.

Izazovi

Govoreći o izazovima, naglašava da ih ima na svim nivoima proizvodnje.

– Sve je izazov, od vremenskih prilika, preko kvaliteta ploda, do cijene rada i ukupnih troškova proizvodnje – kaže Kočićeva.

Kada je riječ o cijenama, ističe da se kreću od 12 do 14 KM po kilogramu, dok su u marketima značajno više.

– Često se u javnosti pojavljuju netačne informacije da kilogram košta i do 50 KM, što kod proizvođača nije slučaj – naglasila je Kočićeva.

I pored rasta troškova, dodaje da se proizvodnja ipak isplati.

– Uspijevamo pokriti troškove i ne idemo u minus – zaključila je Kočićeva.

Globalna poskupljenja na tržištu za sada nemaju presudan uticaj na organsku proizvodnju borovnica u Slatini.

– Preparata na tržištu ima dovoljno, a dosta toga i sam pravim od prirodnih sastojaka, poput koprive, maslačka, bijelog luka ili mlijeka. To, iako zvuči neobično, dosta pomaže u zaštiti biljaka i suzbijanju štetočina – rekao je za “Glas” Simo Đukić koji nadomak Banjaluke uzgaja ovo bobičasto voće.

Kada je riječ o predstojećoj sezoni, naglašava da je još rano za konkretne prognoze zbog nestabilnih vremenskih prilika.

– Ako april prođe bez mraza i obilnih padavina, možemo očekivati bolju sezonu nego prošle godine, kada je mraz značajno uticao na prinos – istakao je Đukić.

Cijena

Kako kaže, nezahvalno je unaprijed pričati o cijenama, ali ne očekuje pad.

– Sve zavisi od ponude i potražnje, tako da će se konačna cijena znati tek kada krene prodaja – zaključio je Đukić koji na jednom dunumu ima zasađeno oko 300 sadnica borovnice.

Da nije svugdje bajno, ističe proizvođač borovnica Ognjen Kudra iz sela Memići kod Banjaluka koji je bio primoran da obustavi proizvodnju zbog bolesti koja je zahvatila zasade.

– Prije dvije godine morali smo, uslovno rečeno, prekinuti proizvodnju jer se pojavila bolest borovnice – kaže Kudra.

On dodaje da povratak proizvodnji borovnice trenutno nije u planu, jer je neophodno napraviti pauzu i promijeniti kulturu.

Vrijeme

Ognjen Kudra ističe da su vremenske neprilike bili ključni izazovi sa kojima su se susretali tokom proizvodnje.

– Što se tiče plasmana, mislim da je sve bilo korektno. Cijena je možda bila nešto viša za potrošače, ali za proizvođače je bila zaista dobra – rekao je Kudra.