Promjene na hrvatskom tržištu: Radnici iz BiH i dalje najbrojniji – Filipinci brzo smanjuju zaostatak

21.11.2026. | 13:54 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Hrvatska je u prvih deset mjeseci 2026. godine izdala 132.899 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, što je gotovo 11 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

Državljani Bosne i Hercegovine i dalje su na prvom mjestu po broju izdatih dozvola, ali je njihov broj značajno opao, dok je među radnicima sa Filipina zabilježen veliki rast.

Najviše dozvola izdato je u ugostiteljstvu i turizmu, dok su građevinarstvo i industrija zabilježili značajan pad.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske, od januara do kraja oktobra ove godine izdato je 16.267 dozvola manje nego u istom periodu 2025. godine, kada ih je bilo 149.166.

Uprkos tome, potreba za stranom radnom snagom ostaje velika. Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje procjenjuju da će se Hrvatska, zbog očekivanog rasta zaposlenosti, i do 2030. godine morati oslanjati na radnike iz inostranstva.

Radnici iz BiH i dalje najbrojniji, ali ih je sve manje

Državljanima Bosne i Hercegovine izdate su 23.914 dozvola za boravak i rad, čime su i dalje na prvom mjestu, piše N1 BiH.

Međutim, u istom periodu prošle godine izdato im je 28.212 dozvola, što znači da je njihov broj smanjen za 4.298, odnosno više od 15 odsto.

Na drugom mjestu nalaze se državljani Filipina, kojima je izdato 20.740 dozvola. Za razliku od radnika iz BiH, njihov broj je značajno porastao.

U prvih deset mjeseci prošle godine Filipincima je izdato 14.560 dozvola, što znači da je ove godine zabilježen rast od 6.180 dozvola, odnosno više od 42 odsto.

Treće mjesto zauzimaju državljani Srbije sa 20.646 izdatih dozvola. To je 1.451 dozvola manje nego prošle godine, kada ih je bilo 22.097, što predstavlja pad od gotovo sedam odsto.

Zanimljivo je da su državljani Srbije do kraja septembra bili na drugom mjestu, ali su ih tokom oktobra pretekli Filipinci, kojima su izdate 94 dozvole više.

Zašto Hrvatska izdaje manje dozvola radnicima iz BiH?

Smanjenje broja izdatih radnih dozvola državljanima BiH ne mora nužno značiti da se oni manje zapošljavaju u Hrvatskoj.

Jedan od važnih razloga su izmjene hrvatskog Zakona o strancima, kojima je omogućeno izdavanje dozvola za boravak i rad na period do tri godine, umjesto ranijih godinu dana. Zbog toga je smanjena potreba za čestim izdavanjem novih dozvola.

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić ranije je za Nezavisne novine ukazao i na dva dodatna faktora – sve veće zapošljavanje radnika iz azijskih zemalja i smanjenu privrednu aktivnost u proizvodnom sektoru.

Prema njegovim riječima, pojedina proizvodna preduzeća u Hrvatskoj, zbog krize u Evropskoj uniji, smanjuju obim poslovanja, izmještaju proizvodnju ili otpuštaju radnike.

Ipak, nema potvrde da je bilo koji od ovih faktora pojedinačno presudan za pad broja dozvola izdatih državljanima BiH.

Manje radnika iz Nepala i Indije

Značajne promjene zabilježene su i kada je riječ o radnicima iz drugih azijskih zemalja.

Državljani Nepala, koji su prošle godine bili na drugom mjestu po broju izdatih dozvola, sada se nalaze na četvrtom.

Od januara do kraja oktobra 2026. godine izdato im je 18.902 dozvole, što je 8.463 manje nego u istom periodu prošle godine, kada ih je bilo 27.365. To predstavlja pad od gotovo 31 odsto.

Na petom mjestu nalaze se državljani Sjeverne Makedonije sa 10.839 izdatih dozvola. Njihov broj gotovo je nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu, kada im je izdato 10.900 dozvola. Još izraženiji pad zabilježen je među državljanima Indije.

Dok im je u prvih deset mjeseci 2025. godine izdato 13.397 dozvola, ove godine taj broj iznosi 8.287. Riječ je o smanjenju od 5.110 dozvola, odnosno više od 38 odsto, zbog čega su pali sa petog na šesto mjesto.

Manje novih zapošljavanja, ali sezonski rad u porastu

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske pokazuju i promjene u strukturi izdatih dozvola.

Najviše ih se odnosilo na produženje boravka i rada stranih državljana koji su već zaposleni u Hrvatskoj.

U prvih deset mjeseci 2026. godine izdate su 54.164 takve dozvole, što je 2.663 manje nego prošle godine, kada ih je bilo 56.827.

Za novo zapošljavanje stranih radnika izdato je 53.110 dozvola, što je približno 27 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine, kada ih je bilo 72.987.

To znači da je ove godine izdato gotovo 20.000 dozvola manje za novo zapošljavanje.

S druge strane, sezonski rad bilježi značajan rast. Za sezonsko zapošljavanje izdato je 25.625 dozvola, odnosno 6.273 više nego u prvih deset mjeseci prošle godine, kada ih je bilo 19.352. To je povećanje od gotovo jedne trećine.

Ugostiteljstvo i turizam traže najviše stranih radnika
Kada je riječ o djelatnostima, najviše dozvola za strane radnike izdato je u ugostiteljstvu i turizmu – ukupno 50.342.

Ovaj sektor bio je na prvom mjestu i prošle godine, kada su u istom periodu izdate 48.344 dozvole. To znači da je broj dozvola dodatno porastao.

Na drugom mjestu je građevinarstvo sa 35.640 izdatih dozvola.

Međutim, upravo je ovaj sektor zabilježio jedan od najvećih padova. U prvih deset mjeseci 2025. godine u građevinarstvu je izdato 44.888 dozvola, što znači da ih je ove godine bilo 9.248 manje, odnosno više od 20 odsto.

Sličan trend prisutan je i u industriji.

Za strane radnike u industrijskom sektoru izdato je 16.695 dozvola, dok ih je u istom periodu prošle godine bilo 20.616. To predstavlja smanjenje od približno 19 odsto, odnosno gotovo 4.000 dozvola.

Pad u saobraćaju, rast u trgovini

U sektoru saobraćaja i veza stranim radnicima izdate su 8.493 dozvole.

U poređenju sa prošlom godinom, kada ih je bilo 11.303, riječ je o smanjenju od 2.810 dozvola, odnosno gotovo jedne četvrtine.

Istovremeno, trgovina bilježi suprotan trend.

U ovom sektoru tokom prvih deset mjeseci 2026. godine izdato je 8.339 dozvola, dok ih je godinu ranije bilo 7.404. To predstavlja povećanje od 935 dozvola, odnosno gotovo 13 odsto.

Iako je Hrvatska ove godine izdala manje dozvola za strane radnike nego 2025. godine, državljani Bosne i Hercegovine i dalje su najbrojniji među stranim državljanima kojima se odobrava boravak i rad.

Istovremeno, ugostiteljstvo i turizam ostaju djelatnosti sa najvećim brojem izdatih dozvola, dok građevinarstvo i industrija bilježe osjetan pad.